- Nismo ni svjesni problema umjetne trave s kojima se susrećemo. Ne pratimo trendove Europske unije vezano uz granulat koji je proglašen kancerogenim. Ako samo jedno dijete dođe u problem, onda smo možda mi odgovorni - jasno je rekao Hrvoje Maleš, novi predsjednik Nogometnog saveza Splitsko-dalmatinske županije.
Bile su to jedne od uvodnih Malešovih rečenica nakon što je na sjednici skupštine na Poljudu jednoglasno donesena odluka da preuzme upravljanje dalmatinskim nogometom. Kandidat kojeg je podržao i Hajduk je dodao:
- Doktor Perko mi je jako bitan zbog zdravstvenog dijela, ta struka nam je jako potrebna. Oko toga se angažirao i dr. Čukelj. Zakon je tu prilično jasan, medicina je također rekla da su potrebna nova istraživanja. Inzistirao bih da nam Hrvatski nogometni savez licencira one koje žele napredovati i biti u trendu. Ovo je nešto što je pitanje svih nas. Želim krenuti rješavati probleme koji su po meni jako važni – rekao je novi predsjednik.
O čemu se točno radi? Je li umjetna trava doista opasna? Na koji način može loše utjecati po zdravlje ili je pak Maleš pretjerao?
Vjerujemo da se mnogima mota po glavi...
Gori alarm
Tema potencijalne štetnosti ispunskih materijala u umjetnim travnjacima, osobito kada je riječ o gumenim granulama proizvedenima iz recikliranih automobilskih guma, s razlogom izaziva sve veću zabrinutost u javnosti, ne samo među roditeljima i sportašima, već i u znanstvenim i političkim krugovima. Nažalost, u Hrvatskoj se o ovome gotovo uopće ne govori, iako postoje relevantni podaci i europski propisi koji bi trebali usmjeravati i praksu i zakonodavstvo na nacionalnoj razini.
Novi predsjednik Nogometnog saveza Splitsko-dalmatinske županije nije ‘napuhao‘ priču niti širi negativu, već dapače, poziva na oprez i pali alarm koji možda i gori duže vremena, ali ga nitko ne čuje.
O problemu umjetne trave i rizicima koje ona može predstavljati za zdravlje kontaktirali smo Biljanu Borzan, koja se rado odazvala na poziv. Borzan je dugogodišnja zastupnica u Europskom parlamentu, izabrana s liste SDP-a, te po struci liječnica specijalizirana za medicinu rada i sporta. Upravo joj to daje dodatnu stručnost u pitanjima koja se tiču zdravlja i sigurnosti sportaša, kao i šire javnosti.
U Europskom parlamentu obnaša niz važnih funkcija. Članica je Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane (ENVI), a sudjeluje i u radu Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO), gdje prati pitanja vezana uz kvalitetu proizvoda, prava potrošača i uvođenje propisa koji utječu na standarde na razini cijele Europske unije.
Stručno oko
A ako slučajno i dalje ima onih koji se pitaju zašto bi liječnica Borzan dala stručne odgovore na ovu temu, onda trebate i znati kako je posebno angažirana u izradi i praćenju provedbe europskih propisa vezanih uz granulat i infill materijale za umjetne travnjake. Tako je, primjerice, postavila i parlamentarna pitanja o provedbi Uredbe (EU) 2021/1199 kojom se ograničava koncentracija policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH), spojeva koji se koriste u granulatu na umjetnim terenima, a za koje je utvrđeno da mogu biti štetni.
Borzan ujedno obnaša i dužnost potpredsjednice parlamentarne grupacije Socijalista i demokrata, a kroz svoj portfelj "New Economy that works for all" ima značajnu mogućnost utjecati na inicijative i zakone koji se odnose na potrošače, zdravlje, okoliš i održivost. Upravo u tom kontekstu uključuje se i u regulacije koje se tiču sigurnosti materijala na sportskim terenima, što je posebno važno u raspravama o umjetnoj travi i njenom utjecaju na zdravlje ljudi i okoliš.
Kao što smo već naglasili, rado se odazvala na poziv i odgovorila na upite.
Što je Europska komisija do sada napravila po pitanju opasnosti granulata kao ispune?
- Europska unija je reagirala kroz uredbu REACH, kojom se od 2031. godine zabranjuje korištenje gumenih granulata kao ispune u sportskim terenima. Dakle, postoji prijelazno razdoblje kako bi se klubovi i lokalne zajednice stigli prilagoditi. Smatram da je ta odluka jasna poruka, a to je da rizik postoji i granule jednostavno nemaju budućnost u sportu. Zato Hrvatski nogometni savez mora hitno omogućiti licenciranje terena koji se rade bez ispune, jer je to već standard u zapadnoj Europi kada se postavljaju novi tereni – jasno će Biljana Borzan.
Visoke temperature su opasne
Zbog čega je ograničena koncentracija osam policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH) u gumenim granulama?
- PAH spojevi su dokazano kancerogeni. Ako dođu u kontakt s kožom ili se udišu, mogu dugoročno ugroziti zdravlje. Zato je EU postavila stroge limite za njihov udio u granulama, upravo kako bi se smanjila izloženost sportaša, a posebno djece.
Je li do sada dokazana korelacija granula s onkološkim bolesnicima?
- Izravna uzročno-posljedična veza još nije znanstveno dokazana. No, to ne znači da problema nema. U granulatima se nalaze rizične tvari i zato je EU odlučila reagirati preventivno, prvo strožim limitima, a zatim i potpunom zabranom. Dok se u Americi često čeka ‘crno na bijelo‘ dokaz, kod nas se uvijek ide na princip zaštite zdravlja ljudi i okoliša unaprijed.
Utječu li temperature na opasnost od granula?
- Da, utječu. Na višim temperaturama granule otpuštaju više hlapljivih spojeva, pa je veći rizik od udisanja. Osim toga, teren se zna užariti do mjere da može izazvati opekline kod djece koja padnu.
Neke zemlje su već reagirale
Ima li još nekih mogućih zdravstvenih problema?
- Osim dugoročnih rizika, postoji i niz kratkoročnih kao što su iritacije kože, očiju i dišnih putova, pa i slučajno gutanje kod djece. Ne treba zanemariti ni okoliš jer granule završavaju u odvodima, rijekama i moru pa doprinosimo još jednom obliku mikroplastike.
Kako se prema ovom problemu postavljaju zemlje u EU? Slijede li zabrane?
- Da, zabrane su već dogovorene na europskoj razini. Ali mnoge države nisu čekale 2031. Recimo, Njemačka, Nizozemska i skandinavske zemlje već godinama postavljaju terene s alternativnim ispunama i daju potpore onima koji odustaju od granulata.
Koje su alternative granulama?
- Alternativa ima i više nego dovoljno – od kvarcnog pijeska, preko pluta, kokosovih vlakana i maslinovih koštica, do novih sintetičkih materijala koji nisu opasni po zdravlje. Zato sam uvjerena da Hrvatska ne smije zaostajati i da HNS mora napraviti zaokret, kako naši klubovi i djeca ne bi trenirali na zastarjelim i potencijalno štetnim podlogama. Djeca u Hrvatskoj zaslužuju iste standarde sigurnosti kao i djeca bilo gdje u Europi. Nitko ne bi trebao strahovati da će igralište, mjesto igre i veselja, postati izvor bolesti – zaključila je Biljana Borzan.
Jasna upozorenja. Ne radi se o izmišljotinama, a kao što smo saznali, neke zemlje su već krenule u akciju, a nadamo se kako će uskoro reagirati HNS i Hrvatska.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....