Jesu li vladine mjere pomoći gospodarstvu u drugom valu korona-pandemije dovoljne?
Ovisi koga pitate.
- Mislim da se svi slažemo da su Vladine mjere nedovoljne. To pokazuje i anketa koju smo proveli među našim poduzetnicima. Primjerice, Vlada je sada pomogla jednoj grani, ugostiteljima, ali što je s njihovim dobavljačima koji nisu zatvoreni? Što je s event industrijom? Što je s putničkim agencijama i povremenim prijevozom? Nitko od njih nije zatvoren, ali i dalje trpe gubitke od preko 90% zbog situacije puzajućeg lockdowna kojeg imamo zadnjih par mjeseci. Slično kao i početkom trećeg mjeseca, Vlada se krivo postavlja. Pokazuju nerazumijevanje za trenutno stanje. UGP je tada ponudio konkretna rješenja koja je Vlada većim dijelom prihvatila i sada ponovo pozivamo Vladu da posluša što joj govore mali i srednji poduzetnici koji su ipak nositelji ekonomije - rekao je ekonomist Vuk Vuković, član Upravnog odbora Udruge Glas poduzetnika i koordinator Ekonomskog savjeta rečene udruge.
Prema podacima iz ankete koju je proveo Glas poduzetnika, 67,5 posto poduzetnika smatra da su mjere nedostatne i da je Vlada pokazala "dubinsko nerazumijevanje ekonomije".
Ugostielji su pokazali što misle i kroz prosvjed ispred zgrade Ministarstva financija, nazivajući mjere "tek bakšišom". Posebno su bili glasni ugostitelji, ogorčeni što im posao uzimaju – vlasnici automata za kavu. Traže i da Vlada krene i na smanjivanje PDV-a, što je bio i njihov glavni zahtjev...
Ministri rada i financija Josip Aladrović i Zdravko Marić, očekivano, ne slažu se s generalnom ocjenom mjera. Uostalom, to što neki nazivaju "bakšišom", a riječ je o tri mjere koje je u ponedjeljak predstavio ministar Marić, zapravo državu stoji više od dvije milijarde kuna.
A novi set mjera predviđa nastavak isplate plaća za zaposlenike u tvrtkama u iznosima do 4000 kuna, uz podmirenje poreza i doprinosa.
Novost je da država pokriva i fiksne troškove, tj. režije, zakup poslovnih prostora, naknade za ZAMP i spomeničku rentu. Iznos za svakog poduzetnika ovisit će o padu njihovih prihoda u prosincu u odnosu na isti mjesec 2019. godine...
Treća novina su mjere Hamag-Bicroa, koje će poduzetnicima omogućiti korištenje dati 1,3 milijarde kuna za zajmove za obrtna sredstva i jamstva...
"Ove mjere na snazi su do 21. prosinca. Nakon toga ćemo razmišljati o učincima svih mjera, pa i pojedinih mjera koje se odnose na kafiće", kazao je danas ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Aladrović.
{embed_photo}1694272{/embed_photo}
Naravno, ne misle niti svi poduzetnici jednako: "Ovaj Vladin prijedlog svojevrstan je kompromis između dva modela koja su predlagali HUP i druge udruge ugostitelja, sam po sebi nije dugoročno dovoljan, ali je dobar početak razgovora koji se i dalje nastavljaju. U narednim razgovorima veći će fokus biti na smanjenju ostalih troškova i PDV-a kao i svih onih parafiskalnih nameta čiji broj neprestano raste, a koji uvelike opterećuju hrvatsko gospodarstvo”, izjavio je Damir Zorić, glavni direktor HUP-a.
Iako bi bilo poželjno da aktualnu krizu vlast iskoristi za hrabriji ulazak u reforme, od javne uprave pa nadalje, smanjivanje PDV u uvjetima aktualne neugodnosti – nije baš realno očekivati.
Jasno, razlozi su vrlo – "brojčani".
Iako ugostitelji govore da bi taj potez Vladu stajao "svega" 300 milijuna kuna, neki analitičari, kao recimo Velimir Šonje, upozoravaju: "Svaki postotak PDV-a proračunu donosi oko 2 milijarde kuna".
Šonje ističe da je zadnja godina koja je bila nalik 2020. bila 2009. Pa zato dalje uspoređuje:
"BDP je tada pao za 7,4%. Hrvatska je mogla koristiti pretpristupne EU fondove koji su u usporedbi s aktualnim ESIF bili zanemarivi. Opća stopa PDV-a početkom te godine iznosila je 22% (danas: 25%). Stoga je zanimljivo pogledati što bi se danas događalo, odnosno kako bi izgledao proračun da opća stopa PDV-a iznosi 22%, a da stavke pomoći na prihodnoj strani – nema.
To znači da bi prihodi, statički gledano, bili oko 6 milijardi kuna manji. Dodamo li tome 14,8, 19,2 i 24,8 milijardi inozemne pomoći u 2019., 2020. i 2021. dolazimo do scenarija: hipotetički deficiti opće države uz opću stopu PDV-a od 22% i bez inozemne pomoći iznosili bi nemogućih 15,2% i 12,5% BDP-a, i sve to nakon što bi Hrvatska ušla u koronakrizu s visokih 5% deficita i minimalnim fiskalnim kapacitetom".
Šonje zaključuje: "Opisani scenarij ne bi bio moguć, jer nema nikoga tko bi u isto vrijeme i želio i mogao financirati takvu fiskalnu politiku. Javni rashodi morali bi se oštro smanjivati u najgore vrijeme, i to po svim stavkama. Nitko ne bi mogao ostati pošteđen. Izbili bi oštri društveni sukobi; sindikati i njihovi protivnici našli bi se na ulicama, vjerojatno bi padale vlade"…
Dakle, iako poduzetnici pokušavaju pragmatično iskoristiti situaciju pa se izboriti i za jedan od svojih važnijih zahtjeva iz doba kad nismo znali što je to Covid-19, jasno je da od toga do daljnjega - neće biti ništa. Sasvim sigurno ostajemo na stopi PDV-a od 25 posto, uvedenoj za Vlade aktualnog predsjednika Zorana Milanovića.
Do kada tako? Kad bismo znali do kada ćemo živjeti u neizvjesnim okolnostima pandemije, možda bi se i moglo "gatati". Ovako... Možemo samo primijetiti da je njemačka vlada, odnosno ministar gospodarstva Peter Altmaier najavio prestanak pomoći malim preduzetnicima u sadašnjem opsegu "zbog gubitaka izazvanih mjerama protiv širenja koronavirusa", a isto tako možemo samo pretpostaviti kakve bi burne reakcije izazvala slična izjava iz usta nekog našeg ministra...
Nego, tko li je ono spomenuo dubinsko nerazumijevanje ekonomije?!
{embed_photo}1694278{/embed_photo}
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....