Nova splitska vlast najavila je odlučniju borbu s neredom u gradskoj jezgri. Obećano je uklanjanje ilegalnih kioska i štekata na Istočnoj obali koji dugo vremena nagrđuju taj prostor.
Istodobno, UNESCO je odlučio postrožiti svoje kriterije. Objavljeno je kako je Liverpool uklonjen s liste svjetske baštine, a da bi se slično moglo dogoditi i neolitskom Stonehengeu zbog gradnje tunela i Veneciji ako nastave pristizati kruzeri.
U Splitu su prije nekoliko godina boravili francuski eksperti iz UNESCO-a, koji su na Peristilu našoj novinarki rekli kako Palača kakva je u sadašnjem stanju ne bi mogla dospjeti na listu, ali da se zadržava budući da je već upisana na nju.
Boji li se gradska vlast da bi se i Splitu mogla dogoditi sudbina Liverpoola, ili da bi mu se moglo zaprijetiti kao Stonehengeu i Veneciji? Upitali smo gradonačelnika Ivicu Puljka što namjerava poduzeti budući da Split nema zaštitnu (buffer) zonu u kojoj bi bila ograničena gradnja.
Niti je za područje u granicama UNESCO-ove zaštite, unatoč traženju iz Pariza, nadopunjena Izjava o univerzalnoj vrijednosti, koja bi objasnila po čemu je to svjetska baština. Ne postoji ni plan upravljanja povijesnom jezgrom, koji također zahtijeva UNESCO.
S druge strane, imamo nered, sve od devastiranog bedema Contarini pa do istočne obale, pretjeranu turistifikaciju povijesne jezgre, iseljavanje domicilnog stanovništva, megalomanske ideje o intenzivnoj hotelskoj i stambenoj gradnji na Istočnoj obali koja bi gabaritima agresivno "konkurirala" Palači.
'Palača života, grad mijena'
– Kao nova gradska vlast, učinit ćemo sve što je u našoj moći da se takva mogućnost ne realizira. Status na Listi svjetske baštine UNESCO-a iznimno je važan za naš grad i sama pomisao da bi se to moglo izgubiti neugodno je nasljedstvo bivših vlasti, za koje se ipak nadamo da neće dovesti do gubitka statusa. Jedan od prioriteta našeg upravljanja Splitom je poboljšanje zaštite najvrjednijih lokaliteta, među kojima je stara gradska jezgra s Dioklecijanovom palačom jedan od najvažnijih, kao i poboljšanje odnosa s UNESCO-om – kazao nam je gradonačelnik.
Dodaje kako će se plan upravljanja starom gradskom jezgrom i akcijski plan upravljanja posjetiteljima izraditi u okviru EU projekta "Palača života, grad mijena", po uzoru na najbolje prakse, kao što je nedavno izrađeni plan za Dubrovnik.
– Ovih dana pokreće se javno savjetovanje nabave za izradu plana upravljanja, kada će javnost imati mogućnost komentirati s ciljem poboljšanja natječajne dokumentacije. Tijekom izrade plana upravljanja predviđena je definicija buffer zone, temeljem svih analiza postojeće dokumentacije, konzultacija i radionica sa širom javnošću, kao i traženje hitne izrade konzervatorske podloge za zonu A i za buffer zonu. Prema našim saznanjima, Ministarstvo kulture je izradilo nacrt Izjave o univerzalnoj vrijednosti, za koju se nadam da će uskoro biti predočena javnosti – najavio je Puljak.
Pitali smo je li, što se tiče Grada, gotova priča o "Projektu Contarini", po kojem bi, među ostalim, trebalo dopustiti kolni promet u pješačkoj zoni povijesne jezgre za potrebe velikog stambeno-poslovnog objekta.
– Što se nas tiče, ta ja priča gotova i nećemo dopustiti kolni promet u pješačkoj zoni – kategoričan je Ivica Puljak.
Pogrešan kamen u Bosanskoj
Zatražili smo komentar gradonačelnikovih izjava od sociologa Mirka Petrića. On je za spas Palače i jezgre od planiranih novogradnji pokretao internetske peticije, u koje se uključila međunarodna struka i domaća javnost, pisao je niz tekstova, a bio je i u znanstvenom timu koji je izradio Plan upravljanja jezgrom koji je na koncu odbacilo Ministarstvo kulture.
Petrić smatra da je vrlo pozitivno što se nova gradska uprava odlučila snažno angažirati na zaštiti UNESCO statusa povijesne jezgre Splita. Nažalost, kaže, nije uvjeren da će njihovu odlučnost biti lako pretvoriti u rezultate koji se najavljuju.
– Ključan razlog za to jest što je, unatoč iskazanoj dobroj volji gradske uprave, kad je riječ o fizičkom stanju baštine, stvarna mogućnost regulacije procesa u rukama Konzervatorskog ureda Ministarstva kulture. A on jednostavno ne djeluje ni onda kad bi trebao interventno djelovati. Dovoljno je sjetiti se jedne od razmjerno recentnih devastacija u jezgri, kad je prigodom postavljanja instalacija za hotel "Central" uništen dio popločenja u Bosanskoj ulici.
Umjesto Adria verde kamena, koji je oštećen, postavljen je neki čudni kompozit koji vidljivo odudara od ostatka ulice. Konzervatorski ured nije reagirao, kao ni u nizu drugih sličnih situacija. Što u takvim situacijama može Gradska uprava, kad je i inspekcijska služba Ministarstva potvrdila da je novo stanje u skladu sa zahtjevima? Hoće li Gradska uprava skinuti "čardak" koji je osvanuo na gradskoj loži prigodom nedavne obnove Gradske vijećnice, koja je zapravo njezina devastacija odbačenom i štetnom tehnikom pjeskarenja? – pita se Petrić.
Kompleksan posao
Na Puljkovu izjavu da će zatražiti "hitnu izradu" konzervatorske podloge za zonu A, Petrić kaže da treba vidjeti kolika će hitnost u tom slučaju biti moguća, s obzirom da je riječ o kompleksnom poslu koji nije obavljen više od četrdeset godina – od vremena kad je stavljena UNESCO-ova zaštita.
– Najavljuje se i jednako hitna izrada podloga za kontaktnu zonu, koju konzervatori već desetljećima uspješno izbjegavaju odrediti. Moram priznati da mi se na usnama pojavio gorak osmijeh kad sam pročitao da su za izradu novog plana upravljanja gradskom jezgrom, koja se najavljuje, predviđene "konzultacije i radionice sa širom javnošću".
Izrada prethodnog plana upravljanja, zamišljenog na najširim participativnim osnovama i uz pro bono sudjelovanje niza stručnjaka u različitim područjima, završila je tako što na njega nije dalo suglasnost Ministarstvo kulture. Cijeli proces prekinut je tada jednim doista karikaturalnim pismom pomoćnika tadašnjeg ministra Šipuša, za objašnjenje čije nesmislenosti bi nam trebao znatno širi prostor od onoga koji ovdje imamo na raspolaganju – napominje sociolog Mirko Petrić.
– Ukratko, pozdravljam odlučnost Gradske uprave u pokušaju regulacije procesa u jezgri, želim im u iskazanim namjerama dobru sreću, no upozoravam da će ih biti vrlo teško ostvariti ako ne dođe do promjene u načinu rada lokalnog Konzervatorskog ureda.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....