poduzetnici u panici

‘Veliki Brat‘ stiže i u biznis: Država od 1. siječnja snima sve račune i plaćanja! Detaljno objašnjavamo sva pravila

Porezna uprava će od iduće godine mnogo više znati o obveznicima PDV-a

 Damir Krajač/Cropix, Shutterstock

Digitalno poslovanje od početka iduće godine obveza je za sve obveznike PDV-a koji neće moći poslovati bez izdavanja eRačuna i fiskalizacije. Od prvog dana iduće godine 178 tisuća poduzetnika koji su u sustavu PDV-a prema podacima Porezne uprave za kraj rujna ove godine, morat će izdavati i međusobno razmjenjivati račune u elektroničkom formatu (.xml) a to vrijedi i za sva plaćanja prema državi.

Sva bezgotovinska plaćanja poduzetnika preko računa, jednako kao i plaćanja u trgovinama gotovinom i karticama, doći će pod lupu poreznika.

Automatski će se obrađivati, a kako će svaki račun morati imati točnu šifru proizvoda i usluga prema statističkoj klasifikaciji, u Poreznoj će upravi moći znati promet svake "žvake", automobila, soka ili vrijednost svakog posla, robe i usluge... Taj novi val fiskalizacije ne isključuje postojeću koja je startala prije 12 godina, obje će postojati i dalje, samo je jedna usmjerena na krajnju potrošnju, a druga na poduzetnička plaćanja preko transakcijskih računa. Tako ih i nazivaju: Fiskalizacija 1.0 i 2.0.

Ona prva tiče se vidljivog potrošačima i onog što se od njih naplaćuje, a ova druga nova obuhvaća ono što nije vidljivo potrošačkom oku, bezgotovinska plaćanja unutar tvrtki i plaćanja prema državi i njezinim tijelima.

Fiskalizacija računa u krajnjoj potrošnji koju imamo obuhvaća obveznike poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i obveznike poreza na dobit. Za njih, kao i za sve one koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a, od prvog dana iduće godine vrijedi pravilo da moraju primati eRačune, dok im se obveza izdavanja odgađa za 1. siječnja 2027. godine.

Ali, postoje i izuzeci za one koji u krajnjoj potrošnji primaju plaćanja na transakcijski račun pa za takve dogodine počinje obveza fiskalizacije tih računa. Obveznici koji nisu u sustavu PDV-a za razmjenu eRačuna i fiskalizaciju mogu koristiti besplatnu aplikaciju MikroEračun unutar ePorezne, a mogu, ako to žele odabrati nekog drugog s ovlaštenjem, kakvih je trenutačno 19. Oni koji ne moraju izdavati eRačune, ne mogu računati da se sve to onda ne tiče njih jer moraju imati tehničku mogućnost primanja tih računa pa se do kraja ove godine moraju pripremiti na to.

Priprema ili masna kazna

Upisani u registar obveznika PDV-a su obveznici Fiskalizacije 2.0 i moraju odabrati informatičkog posrednika, pravnu ili fizičku osobu za slanje, zaprimanje i fiskalizaciju eRačuna od iduće godine. O stanju provedbe projekta i statusu prijavljenih informacijskih posrednika, oglasila se u četvrtak Porezna uprava. Kažu da se na popisu provjerenih informacijskih posrednika koji uslužno pružaju usluge izdavanja i zaprimanja eRačuna te pratećih isprava, fiskalizacije eRačuna, a mogu pružati i usluge eIzvještavanja i/ili metapodatkovnih servisa, nalazi 19 poslovnih subjekata, od čega su tri informacijska posrednika inozemni poslovni subjekti.

image
Damir Krajac/cropix/Cropix

– Dodatno, 7 informacijskih posrednika dostavilo je potpunu i ispravnu dokumentaciju te su u postupku završetka testiranja prije objave na službenom popisu. Do sada su dva informacijska posrednika kroz AMS (Adresar metapodatkovnih servisa) objavila popis svojih korisnika. Nadalje, 21.762 porezna obveznika potvrdila su adresu za zaprimanje eRačuna u FiskAplikaciji, čime su potvrdili korištenje informacijskog posrednika ili besplatne aplikacije mikroEračun kao svoje pristupne točke. Od ukupnog broja potvrda, 9347 poreznih obveznika prihvatilo je informacijske posrednike za pristupne točke, dok je 12.415 poreznih obveznika prihvatilo opće uvjete korištenja i odlučilo koristiti besplatnu aplikaciju mikroEračun. Ovi brojčani pokazatelji odražavaju očekivano stanje u ovom trenutku, budući da je razdoblje do 1. siječnja 2026. predviđeno kao prijelazno razdoblje prilagodbe – navode iz Porezne uprave i dodaju da kontinuirano putem strukovnih udruženja Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske komore poreznih savjetnika edukacijama i radionicama informiraju porezne obveznike kako bi se što bolje pripremili za nadolazeće promjene, a putem web forme "Pišite nam" odgovaraju na sva pitanja poreznih obveznika vezano za Zakon o fiskalizaciji.

Početkom prosinca 2025. godine planiraju puštanje u produkciju sustava razmjene i fiskalizacije eRačuna, kako bi se obveznicima omogućila priprema i testiranje.

Novi Zakon o fiskalizaciji stupio je na snagu 1. rujna ove godine i njime su obuhvaćena nova sredstva plaćanja, uključujući mobilne aplikacije, kartične sustave, digitalne novčanike... Predviđene su i masne kazne za one koji budu griješili ili ga zaobilazili: od 2650 do 66.360 eura za pravne osobe, odnosno 390 do 6630 eura za odgovorne osobe.

image

Digitalizacija stiže u poduzetničko poslovanje

Shutterstock

Dajte još vremena

Fiskalizacija u krajnjoj potrošnji, uz manje promjene, nastavlja se primjenjivati kako se već primjenjuje. Tu fiskalizaciju u krajnjoj potrošnji provodi izdavatelj računa i ona se događa u trenutku izdavanja računa. Fiskalizacija 2.0 je drugačiji i odvojeni proces, s drugačijim programskim rješenjem jer se temelji na razmijenjenim eRačunima. Izdavanje eRačuna nije isto što i fiskalizacija i ne provodi se istovremeno, nego odvojeno, a provode je i izdavatelj i primatelj eRačuna.

Od iduće godine sva poslovna razmjena računa među poduzetnicima postaje digitalna i prelazi na strukturirane elektroničke račune. Sve bi to trebalo donijeti smanjenje troškova poduzetnicima koje u Ministarstvu financija procjenjuju na 120 milijuna eura godišnje uštede. U povijest odlaze obrasci, papirnata arhiva, knjige računa... To znači da će poduzetnici moći izdavati, slati i pohranjivati račune u potpunosti elektroničkim putem. Istovremeno to znači i nešto drugo: poreznici će imati uvid u sve račune i rokove plaćanja pa se spominje i smanjenje sive ekonomije.

Digitalizacija nešto košta pa će oni koji budu birali posrednike morati u obzir uzeti jesu li njihovi sustavi usklađeni s računovodstvenim programom koji koriste, kakvu podršku nude, kako se naplaćuje arhiviranje jer se eRačuni moraju čuvati u izvornom XML obliku šest godina... Postoji mnogo paketa s različitim uslugama, a cijene idu od osam eura bez PDV-a pa naviše...

Ovih su dana iz udruge "Glas poduzetnika" od Vlade zatražili hitno produljenje razdoblja prilagodbe jer je Hrvatska prva europska zemlja koja uvodi obvezni prelazak na elektroničke račune u svim segmentima. Smatraju da poduzetnici nemaju ni približno dovoljno vremena niti podrške da bi sustav mogli usvojiti bez ozbiljnih financijskih posljedica pa traže da se prilagodba produži do 1. siječnja 2027., kako bi sve kategorije poduzetnika u sustav ušle istovremeno te da se do tada ne naplaćuju novčane kazne. Za njih je diskriminatorno što je aplikacija MikroEračun besplatna za korisnike izvan sustava PDV-a i drže da bi trebala biti besplatna za sve ili bi država trebala sufinancirati nametnute troškove.

Ukazuju da digitalizacija poslovanja može biti dobar iskorak, ali ne smije služiti kao alibi za punjenje državnog proračuna novčanim kaznama, koje se, primjerice, samo za pogrešnu klasifikaciju proizvoda ili usluga, penju i iznad 66 tisuća eura. Iz UGP-a upozoravaju i na nelojalnu konkurenciju državnih tvrtki i agencija. Pojedine tvrtke, naime, nastoje stvoriti monopol ili duopol tako što drugim informacijskim posrednicima, koji poduzetnicima nude povoljnije usluge, onemogućuju pristup potrebnim sustavima.

Ti sustavi, kako navode, funkcioniraju na temelju upitnih dogovora s jednim informacijskim posrednikom, čime se nanosi izravna šteta poduzetnicima, pa traže reakciju Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i Državnog inspektorata. Posebno ih zabrinjava to što se na navedeno tržište uključuje i državna agencija FINA, koja zahvaljujući pristupu svim bazama podataka i državnom kapitalu ima automatsku prednost u odnosu na privatne subjekte. Osim toga, iz ove udruge kažu da je slično i s Hrvatskom poštom koja, unatoč svojoj primarnoj djelatnosti dostave pošiljaka, želi zauzeti dio tržišta na kojem već postoji dovoljno kvalitetnih privatnih tvrtki.

PDF nije račun

Iz Porezne uprave kažu da obveznici vrlo često nazivaju ili poistovjećuju razne dokumente s računom. Objašnjavaju da se račun izdaje za isporuku dobara i usluga i za primljeni predujam, odnosno račun je dokument kojim se zaračunava isporuka.

–- Ako nema isporuke, a porezni obveznik izdaje dokument na temelju kojeg obračunava PDV na nešto što je predmet oporezivanja, takav dokument se ne može smatrati računom i na njega se ne odnose odredbe Zakona o fiskalizaciji – ističu u Poreznoj upravi. Kažu da se interni dokumenti i obračuni ne fiskaliziraju da se Zakon o fiskalizaciji primjenjuje na eRačun i dokumente koji se u skladu s posebnim propisom smatraju računom. Račun nije PDF niti sličan dokument koji se može poslati na mail adresu a e-mail nije i ne može biti sredstvo za razmjenu eRačuna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
09. studeni 2026 00:15