Nakon što se lani smanjio broj dozvola za rad stranim radnicima u Hrvatskoj takav trend bi, čini se, i dalje mogao ostati na snazi. Prošle godine izdano je 17 posto dozvola manje nego godinu ranije, a za to je ‘kriv‘ stroži Zakon o strancima prema kojemu za deficitarna zanimanja, poslodavac smije zaposliti do 12 stranaca na jednog domaćeg radnika (omjer 8 posto), dok za nedeficitarna zanimanja, poslodavac smije zaposliti do 6 stranaca na jednog domaćeg radnika (omjer 16 posto).
Regulacija je posebno utjecala na sektore građevinarstva i ugostiteljstva gdje je dosad bio velik priljev stranih radnika bez definiranih ograničenja – po postroženom zakonu, primjerice, po pitanju financijskih uvjeta, pravne osobe moraju ostvarivati promet od najmanje 10.000 eura mjesečno u posljednjih šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva, dok obrtnici moraju ostvarivati promet od najmanje 15.000 eura mjesečno. Za sezonske obrtnike, promet mora iznositi najmanje 15.000 eura tijekom sezone.
Uoči predstojeće turističke sezone ugostitelji s Jadrana već se bacaju u potragu za radnom snagom, a prioritet su im, ako je suditi po riječima Splićanke Jelene Tabak, predsjednice Udruženja ugostiteljskih djelatnosti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), domaći radnici.
- Iz razgovora s kolegama ugostiteljima stekla sam dojam kako svi izbjegavaju uvoznu radnu snagu i najprije idu u potragu za našim ljudima. Razlog je cijeli postupak oko njihova dolaska... Svi koji su imali strane radnike shvatili su da je to malo veća gnjavaža od angažmana naših ljudi. Naravno da će netko, ako ne može pronaći domaćeg radnika, krenuti tražiti ono što može pronaći – govori Tabak.
Vlasnici konobe "Dujkin dvor" na Matejuški kolege znaju reći:”Javi ako čuješ za nekog našeg da želi raditi ugostiteljstvu, ne mogu više sa svim ovim papirima, traženjem stanova i slično..."
- Riječ je o proceduri koju poslodavac nema kad je u pitanju domaći radnik, u slučaju stranca sve je problem. Od sporog pribavljanja potrebne dokumentacije do njihova stanovanja. Otkad se promijenio zakon koji se tiče apartmana nešto je lakše pronaći smještaj za strane radnike, jer je nešto više smještaja na tržištu. Ranije je to bila katastrofa...
Ponešto su se ubrzali i procesi oko odobravanja dozvola, ali je u pitanju postupak koji iscrpi, pogotovo u situacijama kad vam dođe raditi netko izvana, a, na kraju, ne valja. Pa pronađi stan, pa jezična barijera, pa objasni, pa prati kako radi, budi stalno u pripravnosti... Teže je, sve to skuplje košta i vremenski i energetski. To su ljudi malo početi uviđati. S druge strane, ako netko nema domaćih radnika i ima uhodano iskustvo sa strancima, taj će nastaviti s radnom snagom bazena s kojim već radi – govori predsjednica Udruženja ugostiteljskih djelatnosti pri HGK.
Koncem prošle godine Franc Letica, predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreb, kazao je na tradicionalnom forumu zagrebačkih ugostitelja kako su, zahvaljujući stranim radnicima, proteklih godina doslovno premostili krizu nedostatka kadra i na taj način spasili sektor od moguće stagnacije. Iako je riječ o iznimno vrijednim pojedincima istakao je kako je većini potrebna dodatna stručna obuka, te kao ključan problem apostrofirao neadekvatne državne okvire za njihovu dugoročnu integraciju.
Što se pak plaća tiče, one stranih radnika u ugostiteljstvu su se, iako su ranije bile nešto manje, sada već izravnale s onima koje dobiva domaća radna snaga. Hoće li, sukladno, prioritetu sa zapošljavanjem domaćih radnika u ugostiteljskom sektoru, one ovoga ljeta i rasti, pitamo predsjednicu njegova udruženja.
- Plaće?! Svatko će razgovarati sa svojim čovjekom na razgovoru. Ako mu je draži naš radnik za očekivati je da će to i ispregovarati - diplomatski uzvraća Tabak.
Lani zaustavljen stalni rast izdanih dozvola stranim radnicima započet je još 2015. godine, a posebno se razbuktao od 2021. kada su ukinute kvote za zapošljavanje stranaca. Činilo se da se rastućem trendu zapošljavanja radnika iz inozemstva ne nazire kraj, a u međuvremenu je nabujao i broj agencija koje su, često puta djelujući na rubu zakona, posredovale u njihovu dolasku na ovdašnje tržište rada. Sada je, sa strožim Zakonom o strancima, i njihov broj značajno pao.
Prema podacima MUP-a, a sukladno Zakonu o strancima, u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. godine ukupno je izdano 170.723 dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj, od toga u najvećem broju u djelatnostima turizma i ugostiteljstva (52.858), graditeljstva (52.776) industrije (24.479), prometa i veza (13.039) i trgovine (8.601).
Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad za novo zapošljavanje izdano je 80.365 dozvola, 70.275 za njihovo produljenje, te 20.083 za sezonske radnike. Najveći broj dozvola za boravak i rad do 31. prosinca 2025. godine izdan je državljanima Bosne i Hercegovine (32.225), Nepala (31.708), Srbije (24.278), Filipina (17.629), Indije (15.400), Sjeverne Makedonije (11.856), Kosova (6.355), Uzbekistana (5.521), Egipta (5.504) i Bangladeša (3.404).
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....