rak debelog crijeva

Veliki vodič o najčešćem raku u Hrvatskoj: liječnici KBC-a Split upozoravaju na simptome koje mnogi ignoriraju...

Kolorektalni karcinom često se ne otkriva dovoljno rano, što smanjuje izglede izlječenja, upozoravaju splitski liječnici

 Cropix, Shutterstock

Mnogima ova tema vuče na neugodnost, strah, no o njoj moramo otvoreno pričati jer je ova bolest u porastu, jer je najučestalija zloćudna bolest u našoj zemlji, a i zbog činjenice da usprkos svemu naš narod tvrdoglavo u većem broju izbjegava poziv na preventivne preglede. Ali i osobito zato jer se bilježi značajan porast pojavnosti ovog tipa raka u mlađim dobnim skupinama, koje bilježe agresivniji tijek bolesti. Uzrečicu "čizma glavu čuva" promijenit ćemo u "stolica glavu čuva". Jer ona je alarm i upravo na njoj se mogu uočiti bitni simptomi.

U slučaju raka kolona i rektuma, između ostalog, znakovi mogu biti promjene navika pražnjenja crijeva, uključujući i zatvor i proljev, osjećaj nepotpunog pražnjenja crijeva, tragovi krvi u stolici, promjena kalibra stolice kada ima, na primjer, oblik olovke, bolovi u stomaku, malaksalost, gubitak apetita i pad tjelesne težine.

Ukoliko ovo primijetite, ne odlažite pregled, ne gubite vrijeme. Uz lošu ima i dobra vijest, ako se bolest otkrije u lokaliziranom stadiju, petogodišnje preživljavanje iznosi oko 90 posto. Liječnici splitskog KBC-a koji se u radu susreću s ovom bolešću sumarno su nam otkrili ono primarno što o njoj trebate znati. Poslušajte njihove savjete, brojnima mogu spasiti život.

Vodeći po smrtnosti

- Karcinom debelog crijeva, unatoč razvoju dijagnostičkih i terapijskih mogućnosti, u Hrvatskoj ostaje vodeći uzrok smrtnosti od raka. Uz jednu od najviših stopa incidencije kolorektalnog karcinoma među europskim zemljama, Hrvatska se nažalost i po smrtnosti nalazi na samomu vrhu ljestvice, odmah nakon Mađarske. Kao onkologica želim naglasiti da su uz rano prepoznavanje simptoma, pravovremenu dijagnozu i dostupne terapijske mogućnosti, šanse za izlječenje vrlo visoke u ranim stadijima bolesti. Podaci naših baza nažalost potvrđuju da se kolorektalni karcinom često ne otkriva dovoljno rano, što smanjuje izglede izlječenja. Budući da globalni trend pokazuje značajan porast incidencije u mlađim dobnim skupinama, gdje je zabilježen i agresivniji tijek bolesti, mladi pacijenti, iako nisu u formalnom programu probira, trebaju ozbiljno shvatiti simptome i javiti se liječniku. Rano prepoznavanje simptoma značajno povećava mogućnost izlječenja – kaže specijalistica radioterapije i onkologije dr. sc. Jelena Viculin, dr. med.

Kao prve česte znakove karcinoma debelog crijeva ističe anemiju, neobjašnjivu slabost, umor, vrtoglavice. Anemija može biti prvi i jedini znak krvarenja iz tumora, osobito kod tumora uzlaznog crijeva. Slijede ih poremećaji pražnjenja crijeva, svježa krv u stolici ili crna stolica, te gubitak tjelesne mase bez dijete, bolovi ili nelagoda u abdomenu, nadutost... 
Budući da se manje od deset posto tumora u Hrvatskoj dijagnosticira u lokaliziranom stadiju, onom koji se može izliječiti operacijom, prepoznavanje ovih simptoma, kaže dr. Viculin, ključno je za poboljšanje ishoda liječenja i izlječenje.

– Naglašavam, izlječenje je moguće u više od 85 posto slučajeva kada se bolest otkrije u ranim stadijima bolesti, stadiji I–II, za što je potrebna brza reakcija same osobe kada primijeti simptome i tegobe.
 Uz Nacionalni probir za rano otkrivanje kolorektalnih karcinoma za populaciju od 50 do 74 godine, a na koji imamo poražavajuće slab odaziv u našoj županiji, željela bih naglasiti i važnost probira kod rizičnih i mlađih pacijenata sa simptomima, u ordinacijama obiteljske medicine, kao i odaziv na sistematske preglede – pojašnjava.

Iako su u Hrvatskoj dostupne sve suvremene onkološke mogućnosti liječenja raka debelog crijeva, uključujući kemoterapiju, ciljane i imunoterapijske pristupe, najvažniju ulogu u spašavanju života imaju prevencija i rano otkrivanje.

– Potrebno je podignuti svijest populacije o odazivu na programe probira. Velika odgovornost dakle leži i na samom pojedincu. Ne samo u odazivu na Nacionalni program probira, već je potrebno i na vrijeme prepoznati simptome te što prije potražiti liječničku pomoć. Rano reagiranje ostaje ključni faktor koji najviše utječe na ishod liječenja – naglašava dr. sc. Jelena Viculin.

Najčešća maligna bolest

Specijalist gastroenterologije doc. dr. sc. Ivan Žaja ističe brojku od približno 3800 novodijagnosticiranih slučajeva godišnje. Radi se, kaže, o najčešćoj malignoj bolesti, ali i drugom najčešćem uzroku smrti među zloćudnim bolestima. Samim tim karcinomi kolona i rektuma predstavljaju značajan javnozdravstveni problem u Republici Hrvatskoj. Uzroci nastanka kolorektalnog karcinoma su višestruki te uključuju niz rizičnih čimbenika poput starije životne dobi, prekomjerne tjelesne težine, loše prehrane, pušenja, konzumacije alkohola i nedostatka tjelesne aktivnosti. Važnu ulogu ima i genetska predispozicija, odnosno pozitivna obiteljska anamneza.

image

Izlječenje je moguće u više od 85 posto slučajeva kada se bolest otkrije u ranim stadijima bolesti

Joško Ponoš/Cropix

U cilju ranog otkrivanja bolesti, u Hrvatskoj se od 2008. godine provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. On obuhvaća besplatno testiranje na okultno krvarenje u stolici za osobe starije od 50 godina. Unatoč dostupnosti programa, odaziv populacije i dalje je vrlo nizak. Bolest se često razvija bez ikakvih simptoma, prvi se vidljivi znakovi nerijetko javljaju u uznapredovaloj fazi, što negativno utječe i na sam ishod liječenja. S obzirom na to da se većina kolorektalnih karcinoma razvija iz polipa, kolonoskopija ima ključnu ulogu u prevenciji. Ova metoda omogućuje istodobnu dijagnostiku i uklanjanje premalignih promjena, te se smatra zlatnim standardom u ranom otkrivanju i liječenju bolesti. Kolorektalni karcinom u velikoj je mjeri bolest koja se može u potpunosti prevenirati, no uspješnost prevencije izravno ovisi o pravodobnom odazivu na dostupne programe ranog otkrivanja bolesti. Stoga je izrazito značajno kontinuirano podizati svijest javnosti o važnosti preventivnih pregleda - ističe doc. dr. sc. Ivan Žaja.

Operacija debelog crijeva zbog karcinoma vremenski je najkraći dio liječenja, a gledajući ukupne troškove često i njegov najjeftiniji dio. Specijalist opće kirurgije, subspecijalist abdominalne kirurgije doc. dr. sc. Ognjen Barčot kaže da iz perspektive bolesnika zbog intimnog, osobnog i tjelesnog biljega kirurgija predstavlja središnji dio liječenja. Iz perspektive struke, kirurgija je jedina metoda koja bolesniku može ponuditi izlječenje. Zbog toga, pojašnjava doc. Barčot, kirurški postupak mora biti odlučan i radikalan. Svijest o njegovoj nužnosti, zajedno s očekivanjem boli, prirodno u bolesnika budi strah.

Kiruški zahvat za ublažavanje tegoba

- Kada izlječenje više nije moguće, kirurgija i dalje ima važnu ulogu u palijativnom liječenju jer može ukloniti simptome i olakšati tegobe bolesnika. U KBC-u Split izvodimo sve zahvate na debelom crijevu u skladu s najnovijim dostignućima. Kad god je to moguće, operacije u svim opsezima izvodimo minimalno invazivnim tehnikama – baš kako bismo smanjili bol i ubrzali oporavak. Posjedujemo vrhunsku tehničku opremu i kontinuirano se educiramo u Hrvatskoj i inozemstvu, pa granicu takvog pristupa određuju isključivo stanje bolesnika te stadij, odnosno proširenost bolesti. Klinika za kirurgiju KBC-a Split Referentni je centar Ministarstva zdravstva za ubrzani oporavak nakon kirurškog zahvata - ERAS – Enhanced Recovery After Surgery – kaže doc. Barčot.

Patolog također ima središnju ulogu u dijagnostici raka debelog crijeva. Naime, patohistološka analiza predstavlja temelj za konačnu potvrdu bolesti. Nakon endoskopske biopsije ili kirurškog odstranjenja tumora, kaže specijalist sudske medicine i patološke anatomije prof. dr. sc. prim. Šimun Anđelinović, patolog mikroskopskom analizom određuje radi li se doista o malignom tumoru.

– Uz to utvrđuje i o kojem je histološkom tipu riječ te procjenjuje stupanj diferencijacije tumora, dubinu prodora kroz stijenku crijeva, zahvaćenost limfnih i krvnih žila, perineuralno širenje te status resekcijskih rubova. Također procjenjuje broj i zahvaćenost limfnih čvorova, što je ključno za točno određivanje stadija bolesti i procjenu prognoze. U suvremenom liječenju raka debelog crijeva uloga patologa daleko nadilazi klasičnu mikroskopsku dijagnostiku. U našem KBC-u provodi se kompletna patohistološka i imunohistokemijska dijagnostika, kao i molekularna analiza tumorskih gena i biomarkera metodom sekvenciranja nove generacije (NGS). Takva sveobuhvatna obrada omogućuje preciznu karakterizaciju tumora na morfološkoj, proteinskoj i genskoj razini – naznačava prof. Šimun Anđelinović.

Na taj način patolog nije samo dijagnostičar koji potvrđuje prisutnost tumora, nego i nezaobilazan član multidisciplinarnog onkološkog tima.

– Njegov nalaz usmjerava daljnje liječenje, pomaže u procjeni prognoze bolesti i omogućuje individualizirani terapijski pristup svakom pacijentu. Upravo zahvaljujući integraciji klasične patologije, imunohistokemije i suvremene molekularne dijagnostike, moguće je odabrati najučinkovitije liječenje za pojedinog bolesnika – ističe prof. Anđelinović.

Ne čekajte, ne odlažite pregled.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
07. studeni 2026 19:59