Vesna Barić Punda s Pravnog fakulteta u Splitu: Nema straha zbog talijanskog gospodarskog pojasa na moru

Italija je spremna proglasiti gospodarski pojas na moru i, prema najavama što stižu s druge strane Jadrana, prijedlog bi se za kratko vrijeme trebao naći na dnevnom redu njihova parlamenta.
A što će to značiti za Republiku Hrvatsku? Naša zemlja nema gospodarski, već Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP) proglašen 2003. godine, ali prema tumačenju politike i pravne struke, radi se zapravo o sadržajno istim i tek manjim dijelom reduciranim pravima, poput onih na izgradnju umjetnih otoka i na proizvodnju energije korištenjem mora, morskih struja i vjetrova.

I dr. Vesna Barić Punda, pročelnica Katedre za međunarodno pravo i međunarodno pravo mora na Pravnom fakultetu u Splitu, drži da odluka iz Rima ne bi trebala zabrinjavati Hrvatsku.

– Najava proglašenja gospodarskog pojasa susjedne nam Italije sasvim je očekivana i u cijelosti je utemeljena na Konvenciji UN-a o pravu mora iz 1982., čije stranke su i Italija i Hrvatska. Držim da će i ta odluka pridonijeti daljnjem očuvanju i racionalnom gospodarenju živim i neživim prirodnim bogatstvima, a posebice zaštiti i očuvanju morskog okoliša u Jadranu, izvan vanjskih granica teritorijalnih mora dviju država – komentirala je dr. Barić Punda.

Bez otvorenog mora

Ni ona sama ne raspolaže informacijom hoće li susjedna država konzumirati sva prava što ih nosi gospodarski pojas, ali ističe da ga Hrvatska u tom slučaju i sama može proglasiti u cijelom opsegu. Što se same granice tiče, pretpostavlja da će to biti tzv. crta sredina, što bi značilo da u Jadranu više neće biti otvorenog mora?

– To je dakle poseban morski pojas uz vanjsku granicu teritorijalnog mora do 200. milje računajući od polaznih crta od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora, podvrgnut posebnom pravnom režimu i statusu. To nije područje u kojem država ima suverenost, već određena suverena prava i jurisdikcijske ovlasti. Naravno da tu maksimalnu širinu mogu proglasiti samo one obalne države koje pred svojom obalom imaju goleme morske, odnosno oceanske prostore. Radi usporedbe, Jadransko more ima prosječnu širinu od 86 milja, a najšire je između Stobreča na našoj obali i mjesta Vasto na talijanskoj, 117 milja, gdje je sredina na toj udaljenosti 58,5 milja – pojašnjava naša sugovornica.

Također podsjeća kako odredbe o gospodarskom pojasu RH sadrži naš Pomorski zakonik iz 2004. godine. Sabor je 3. listopada 2003., te poslije 2004., 2006. i 2008. godine uredio ZERP kao jednu varijantu gospodarskog pojasa. Pravni režim ZERP-a primjenjuje se prema svim stranim brodovima, osim prema državama članicama EU-a.

– Samo mali broj obalnih država u svijetu danas još nije proglasilo gospodarski pojas ili ribolovne zone. Proglasile su njega ili ribolovne zone 152 države. Od država članica EU-a, 22 su države to učinile. Italija ga do sada nije imala, već je 2006. godine donijela Zakon o zaštićenoj ekološkoj zoni izvan granica teritorijalnog mora i primarni cilj je bio ostvarenje jurisdikcije u području zaštite i očuvanja podmorja, uključujući arheološku i povijesnu baštinu. Zakon se nije primjenjivao na djelatnost ribarenja – objašnjava splitska profesorica.

Pravo neškodljivog prolaza

Svojom novom odlukom Italija će isključiti treće zemlje iz ribolova, ali ne i države članice Europske unije. Tamo će na snazi biti europska regulativa, odnosno zajednička ribarstvena politika i propisi iz zaštite okoliša, čime će se isključiti treće zemlje iz ribolova, ali ne i države članice. Uz Jabučku kotlinu, uz blagoslov Europske komisije moći će se proglasili još neke zone zabrane ribolova.

– Režim u teritorijalnim vodama ostaje isti, što znači da naši brodovi tamo i talijanski ovdje, kao i svi drugi pod stranom zastavom, imaju tek pravo neškodljivog prolaza. Vi u ovome treunutku imate na stotine tankera, ribarica i ostalih brodova koji plove Jadranom u tom režimu. Hoću reći da je važno da se proglašenjem talijanskoga gospodarskog pojasa izbjegne mogućnost postajanja otvorenog mora u Jadranu i ostvari potpuna kontrola. Ne treba govoriti kakvu bi katastrofu ostavilo izlijevanje jednog manjeg tankera s 10-ak tisuća nafte, jer se radi o jednom zatvorenom ekološkom sustavu – upozorava Vesna Barić Punda.