Vranjičani su ogorčeni: ‘Do prije godinu dana imali smo mir, a onda je krenulo to s Pripuzovim željezom‘

Blizu 40.000 tona - cijelo brdo - starog željeza čeka prekrcaj u splitskoj teretnoj luci, što mještanima Vranjica, stare urbane cjeline rado nazivane Mala Venecija, smeta, pa ne odustaju od prijava raznim inspekcijama, institucijama, ustanovama...

Posljednji prigovori tiču se upravo željeza, takozvanog scrapa, koji tvrtka "Luka" skladišti i prekrcava za tvrtku CE-ZA-R, čiji osnivač je CIOS Grupa Petra Pripuza.

Vranjičani nude cijelu dokumentaciju i fotografije rasta količina otpadnog željeza, tumačeći da se sve pretvara u veliki deponij jer cijene scrapa rastu, pa sve ono što brod odveze u Tursku sutra, vrijedi mnogo više nego jučer.

- Sve to preko naših leđa! Do prije godinu dana imali smo relativan mir i tišinu, a onda je krenulo to s Pripuzovim željezom. Brdo samo raste, može tako pod nebo jer nema nikakvih ograničenja, a ovi iz "Luke" stalno govore da poštuju sve propise. Onda treba mijenjati te propise i prastare pravilnike. Pravi krivac je Lučka uprava, vodi je Vice Mihanović, koja izdaje koncesije za lučke djelatnosti. Na to ćemo udarati - na Lučku upravu i izmjenu propisa, pa ne može se raditi na štetu kvalitete života građana - kažu Bruno Malbašić i Antonia Jerković iz Građanske inicijative “Mjesto koje hoće živjeti 2020”.

Malbašić je iznajmljivač. Priznaje da su i njegovim gostima ljetos smetali buka i prašina iz luke, ali naglašava da se ne radi samo o nekoliko iznajmljivača, već o životu svih Vranjičana koji se nalaze usred industrijskog bazena - ni krivi, ni dužni - još iz vremena industrijalizacije bivše države.

Istina, radili su Vranjičani u svim tim pridošlim pogonima, dobivali stanove, plaće, školovali djecu, ali su i životima plaćali trovanja azbestom, kemikalijama, raznim opasnim tvarima. Pa su vrlo osjetljivi na bilo kakvu ekološku ugrozu.

- Ma kakvi, pa ne mislimo mi zatvarati luku! Ali, pretjeralo se s tim željezom. Posla im treba, a valjda ih Pripuz drži u šaci oko dinamike dovoza i odvoza. Evo slike, gledajte kako brdo raste. Golema je buka kod prekrcaja. Kad padne kiša, ispere svu hrđu, boje, ulja i maziva, sve ode u more. Separatore i ako imaju, sigurno nisu predviđeni za tolike količine, a mijenjaju li filtere i kako uopće dođu do njih ispod tog brda scrapa - pojma nemamo - vele naši sugovornici.

Kad bi se barem snizila visina prikupljenog željeza do visine betonskih zidova otvorenog skladišta, kad se ne bi gomilalo, kad bi se riješile oborinske vode, napravili bukobrani, ostavili prohodni džepovi u brdu, da kamioni mogu ući i da samo brdo apsorbira dio buke, sve bi bilo lakše, drže Vranjičani, nadajući se dogovoru s drugom stranom.

Još spominju da su oko njih INA-ina postrojenja, žitni silosi, bivši "Salonit", bivše remontno brodogradilište, pjeskare se brodovi, izlijevaju se fekalne i oborinske vode splitskih naselja...

- Više od tisuću prijava koje se tiču raznih subjekata i ekoloških ugroza, posebno na pomorskom dobru, poslali smo na razne adrese, ali odaziv je slab - kažu Bruno Malbašić i Antonia Jerković.

Iz poduzeća "Luka" poručuju da nema otezanja s prekrcajem željeza. Štoviše, kažu da je do ljetnih slabljenja aktivnosti prekrcaja došlo baš zbog turističke sezone i želje da se iznajmljivačima u Vranjicu ipak iziđe u susret, iako su im vlasnici nekoliko apartmana koji gledaju na teretnu luku - kako kažu - napisali više od 800 prijava raznim inspekcijama zbog buke i prašine.

- Trenutačno je na skladištu Slobodne zone "Luke Split" oko 38.000 tona željeza. Tempo smo smanjili tijekom sezone, uvažavajući iznajmljivače i njihove goste. Ali, uz dužno poštovanje, ne mogu vlasnici nekoliko apartmana svoj gospodarski interes pretpostaviti poslovanju cijelog lučkog područja - kaže Filip Rogošić, direktor tvrtke "Luka".

Objašnjava da društvo kojemu je na čelu, kao prvenstveni koncesionar na području Sjeverne luke (sljednici nekadašnjeg društvenog poduzeća) imaju dugogodišnji ugovor s tvrtkom CE-ZA-R iz Zagreba za skladištenje i prekrcaj starog željeza, koje brodovima ide u turske željezare.

Lani su poslovali otežano u uvjetima pandemije koja je poremetila kontejnersko tržište, što se osjeća i danas, a oporavak tko zna kada će biti. Zato je u porastu prekrcaj sipkih tereta, najviše starog željeza, ugljena te kalcita, odnosno lomljenog kamena.

- U prvih šest mjeseci 2021. godine prekrcali smo više od 80.000 tona starog željeza, oko 80.000 tona ugljena te više od 120.000 kalcita. Ugljen je za "Cemex", a kalcit za tvrtku "Starac" i slovenski "Kalcit". Nastojimo racionalizirati poslovanje, smanjiti troškove i povećati prihode stavljanjem u funkciju slobodnih skladišnih kapaciteta i povećanjem tereta, a najveći teret podnose 103 zaposlenika tvrtke - ističe Rogošić.

Željezo u Split stiže kamionima i željeznicom, a CE-ZA-R ga prikuplja po Mađarskoj, Hrvatskoj, Srbiji… Naručena su i dva stroja za prekrcaj, pretežito željeza. Jedan je isporučen, drugi stiže do kraja godine.

- Naručen je i radni stroj nosivosti 150 tona, isporuka je u zadnjem kvartalu 2021. godine. Time ćemo zadovoljiti sve potrebe klijenata, a svaki stroj imat će rezervu kod prekrcaja bilo koje vrste tereta. Želimo naglasiti da od "Luke Split" izravnu i neizravnu financijsku korist ima više od 300 obitelji zaposlenika i klijenata u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Rade željeznica, špediteri, agenti, priveznici... Poslije sezone teret ćemo postupno otpremati, sukladno dogovoru s vlasnikom tereta - poručuje Rogošić.

Ističe da poštuju sve propise: imaju dozvolu Lučke uprave za rad od 0 do 24 sata, bila im je inspekcija zaštite okoliša, zadovoljavaju sve uvjete i imaju ateste.