U Hrvatskoj tijekom zadnjih godina svjedočimo kontinuiranom porastu liječenja neplodnosti postupkom medicinski potpomognute oplodnje (MPO), a u 2021. godini izvedeno je najviše postupaka MPO-a u zadnjem desetljeću. Prema podacima Ministarstva zdravstva koje je objavilo godišnje izvješće o MPO aktivnostima, u 2021. godini rođeno je 1831 dijete nakon postupka medicinski potpomognute oplodnje. U Hrvatskoj je te godine16 zdravstvenih ustanova provodilo djelatnost MPO-a, osam javnih i osam privatnih.
Prema ukupnoj uspješnosti za 2021. godinu gdje se gleda udio rođene djece u ukupnom broju započetih ciklusa, splitska Poliklinika "Cito" našla se na trećem mjestu, s rezultatom od 26,3 posto. Uz "Cito", iz Splita se na sedmom mjestu našla Poliklinika "Šparac" s 21 posto uspješnosti te KBC Split na 11. mjestu s 18,9 posto.
– Svaki rezultat je potvrda klinici da radi dobro, pa tako i nama ovaj. Generalno nismo iznenađeni jer smo godinama u vrhu, male su to razlike ovisno o godini. U 2021. godini u našoj poliklinici napravljen je 561 MPO postupak i rođeno je 148 djece. Što se tiče dobne skupine žena, 52 posto postupaka je kod žena mlađih od 34 godine, 33 posto žena je imalo između 35 i 39 godina, a 15 posto je bilo starije od 40 godina – iznosi nam statistiku dr. Petar Poljak, ravnatelj Poliklinike "Cito".
Nije više tabu-tema
Kaže nam da statistika svake godine ovisi o puno faktora koji utječu na rezultat, poput broja postupaka, godina žena u postupku i slično. Svjesni smo da se žene sve kasnije odlučuju za trudnoću, a i način života nam se uveliko promijenio, stres je prisutniji te nezdravije živimo.
– Kad gledamo Europu, u zapadnijim zemljama u koje spada i Hrvatska žene kasnije rađaju i zbog toga posljedično imamo i više intervencija. S druge strane, u zemljama istočne Europe, poput Bugarske, žene ranije rađaju. Prosječna dob žena koje nam se obrate za pomoć se kreće od 34 do 37 godina. Zanimljiv fenomen smo primijetili posljednjih godina, a riječ je o tome da su ljudi osvješteniji po pitanju MPO-a i to više nije tabu-tema kao nekoć, pa nam se parovi i ranije javljaju. Svaka čast medijima koji su se angažirali i pomogli da se o ovoj temi sve više priča i da to prihvate građani. Nije sramota obratiti se za pomoć – govori nam dr. Poljak.
Ističe da jednostavnog recepta za uspješnost nema te da je maksimalna individualnost pacijentici pravi pristup.
– Zdravstveni karton svakog od nas je drugačiji. Kod svake žena je hormonski status drugačiji, dob, težina, svaki segment. Prilagodba daje rezultate i trebamo biti svjesni da iza svakog našeg postupka stoji tim stručnjaka koji zajedničkim snagama radi kako bi sve funkcioniralo, a pod tim mislim od medicinske sestre, embriologa pa sve do liječnika.
Bitno je dati maksimum medicinskog znanja i potpore da bi se svaki par ostvario kao roditelj. Naravno, svi smo svjesni da je kod starijih žena postupak malo teži, ali nije nemoguć – poručuje dr. Poljak.
Što se tiče problema zbog kojih im se parovi obraćaju, govori nam, da su odnosi tu podjednaki.
– Primijetili smo porast problema kod muškaraca, točnije lošije spermiograme (analize sjemena) u odnosu na prije. Riječ je o pacijentima koji su preboljeli koronu, ali još je prerano da itko u zdravstvenom sustavu može sa sigurnošću reći da je to uzrok, potrebne su studije koje bi to detaljno analizirale.
U razdoblju pandemije, u 2020. i 2021. godini, primijetili smo neobjašnjivo povećanja broja spontanih pobačaja u svim dobnim skupinama. Detaljno smo provjerili sve što smo radili po fazama. Ništa nismo mijenjali, tako da nam jedino ostaje kao uzrok koronavirus, jer kad je prošlo to razdoblje naše brojke oko toga su se vratile "na staro" – objašnjava nam ravnatelj "Cita".
Kumulativna uspješnost kod pacijentica do 35 godina iznosi do 65 posto, iz prve 45 posto, a kod žena između 38 do 40 godina taj postotak se kreće od 25 do 30, što je pokazatelj da godine nisu prepreka.
Vraćanje jednog embrija
– Raste broj parova koji imaju problema s plodnošću, ali treba istaknuti da se to ne može "zdravo za gotovo" uspoređivati s razdobljem prije desetak godina jer se tada nije toliko parova odlučivalo na medicinski potpomognutu oplodnju. Dobra je stvar što se danas žene ranije javljaju pa se lakše i nadvlada neki problem – ističe dr. Poljak.
Blizanačkih trudnoća kod medicinski potpomognute oplodnje sve je manje, jer se posljednjih godina vraća samo jedan embrij.
– Blizanci su svima simpatični, ali mi ih zovem "double trouble". Ako gledamo statistiku od prije 10 godina, sve više idemo prema vraćanju jednog embrija jer smo svi, znanost i medicina, napredovali – govori nam dr. Poljak.
Za kraj nam govori, da se medicinski potpomognute oplodnje ne treba bojati.
– Treba biti realan i biti čovjek. Nema straha i cjelokupni postupak ide korak po korak. Pojednostavljeno rečeno, ovo je utrka na sto metara i ne treba razmišljati kako istrčati zadnjih deset metara već treba dionicu po dionicu prolaziti – za kraj je poručio dr. Poljak iz Poliklinike "Cito".
Stopa uspješnosti Poliklinike "Šparac" na čelu s dr. Vladimirom Šparcem za 2021. godinu iznosi 21 posto, a sugovornik nam potvrđuje da je, nažalost, danas problem s neplodnosti parova sve veći.
– Jednim dobrim dijelom za to su krive naše zapadne civilizacijske navike, odnosno životni stil u kojem se događa sve kasnije planiranje prve i ostalih trudnoća. Praktički dolazimo u situaciju da nemamo toliko pravih neplodnosti u smislu nekih bolesti kod parova, već imamo neplodnost koja je posljedica starenja jajnika kod žena – objašnjava nam detaljno dr. Šparac.
Dodaje da je glavna razlika između muškaraca i žena što se novi spermiji stvaraju, dok se kod žena kada jajnik počne zakazivati sa svojom funkcijom ne može ponovno pokrenuti ili pomladiti.
Raste broj pacijentica starijih od 39 godina
– Gledano prema dobnim skupinama, kod žena nakon 35. godine dolazi do smanjenja plodnosti, dok se od 39. godine događa drastičan pad. Dolazi do oštećenja DNK unutar jajnih stanica i starenja. Kod žena u dobi od 20 do 25 godina bilježimo oštećenja od 17 do 20 posto, što je prihvatljivo, dok kod žena starijih od 40 godina iznose 60 do 70 posto. Nažalost, možemo primijetiti da nam je stil života postao takav da prvo sebi zadajemo projekte poput profesionalne karijere, rješavanja imovinskog statusa i sličnih, i onda se žene krajem 30. odlučuju za dijete.
Nažalost, moramo biti svjesni da vrijeme curi i da se svi projekti tijekom cijelog života mogu ostvariti, dok je trudnoća jedina koja se ne može retroaktivno riješiti i usporiti proces starenja jajnih stanica. Upravo zbog tog našeg načina života imamo situacije da nam žene koji bi, primjerice, s 25 do 30 godina začele bez ikakvih problema, danas dolaze s 35 godina zbog problema neplodnosti, ali samo zbog dobi – govori nam dr. Šparac.
Poliklinika "Šparac" je u 2021. godini imala 276 postupaka medicinski potpomognute oplodnje i rođeno je 58 djece. Kada promatramo dobnu skupinu žena koje su im se obratile za pomoć, dr. Šparac ističe da su primjerice 2017. godine imali 51 posto pacijentica u dobi od 35 godina, dok je taj postotak 2022. godine narastao na 74 posto.
– Žena od 38 i više godina imali smo 2017. godine 31 posto, a 2022. više od 50 posto. Vidljivo je da nam u posljednje dvije-tri godine omjer pacijentica starijih od 39 godina raste godišnje po 10 posto. Udio rođene djece po transferu u 2021. godini iznosio je 37,4 posto kod žena mlađih od 35 godina, zatim 29,5 posto kod žena u dobi od 35 do 39 godina, a taj je udio pao na 13 posto u dobnoj skupini žena od 40 ili više godina – navodi nam ravnatelj Poliklinike "Šparac".
Problemi zbog kojih im se parovi obraćaju za pomoć su različiti, kao i zdravstveni karton svakog pojedinca, ako imaju neki problem, parovi ne trebaju strahovati da im je jedina opcija potpomognuta oplodnja.
Ne zaostajemo za Europom
– Kod svakog para se uvijek prvo treba napraviti domaći rad, odnosno sve pretrage kako bi se iskristaliziralo gdje je problem. Kod mlađih parova, u jednoj trećini slučajeva se može problem riješiti bez izvantjelesne oplodnje, odnosno jednostavnijim postupcima. Kod žena starijih od 37 godina upravo zbog zdravstvenih razloga, broj tih koraka je smanjen jer su jednostavno i jajne stanice starije i jasno je da je izvantjelesna oplodnja izglednija opcija – objašnjava nam dr. Šparac.
Kada uspoređujemo medicinski potpomognutu oplodnju na razini Europe, dr. Šparac nam govori da naša država ne zaostaje i vrlo dobro kotira.
– Sa znanjem ne zastajemo, a ni sa stopom uspješnosti. Možemo biti sretni i ponosni jer imamo vrhunske stručnjake. Nedostaje nam možda tehnološki skuplje opreme za preimplatacijsku genetsku dijagnostiku, ali to nije nešto što je presudno, već nešto što bi bila dodatna vrijednost da imamo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....