Sutkinja Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu, 45-godišnja Antonija Božina apsolutna je rekorderka hrvatskog pravosuđa po broju suspenzija. Kako je izvijestilo Državno sudbeno vijeće (DSV), Božini je izrečena nova, već 37. suspenzija, čime je ušla u devetu godinu neprekidnog privremenog udaljenja od sudačke dužnosti.
Na sjednici održanoj 15. siječnja, Državno sudbeno vijeće ponovno je produljilo mjeru privremenog udaljenja s dužnosti za dodatna tri mjeseca, i to od 4. veljače 2026. godine. Razlog je i dalje isti – protiv sutkinje se vodi kazneni postupak koji još uvijek nije pravomoćno okončan.
Božina je, podsjetimo, zajedno s Gordanom Alavanjom, sada 63-godišnjom vlasnicom agencije za nekretnine iz Benkovca, sjela na optuženičku klupu još 2019. godine pred Županijskim sudom u Splitu. Suđenje je započelo u sudnici sutkinje Višnje Strinić, a obje su se izjasnile da se ne osjećaju krivima za kaznena djela primanja i davanja mita, te zlouporabe položaja i ovlasti, za koja ih tereti USKOK.
Postupak je od tada obilježen čestim zastojima. Dosad su se promijenila tri suca i sudska vijeća, a u šest godina održana su samo tri ili četiri ročišta. Trenutačno postupak vodi sutkinja Županijskog suda u Splitu Magda Davidović Glumac, no ni to ne znači skoro okončanje postupka. Naime, rasprava će se dodatno oduljiti jer je drugooptužena Alavanja nedavno slomila nogu.
Problem sa snimkama
– Rasprava je u tijeku, izvode se dokazi optužbe, nakon toga slijedi iznošenje obrana – rekao je Trpimir Kučina, odvjetnik drugooptužene Gordane Alavanje.
Kučina je, zajedno s Ivankom Šamijom, braniteljicom bivše sutkinje, zatražio izdvajanje gotovo svih USKOK-ovih dokaza kao nezakonitih, posebno snimki tajno nadziranih telefonskih razgovora i SMS poruka. Sudsko vijeće taj je zahtjev odbilo.
Afera koja je duboko potresla zadarsko i benkovačko pravosuđe razotkrivena je početkom studenoga 2016. godine. Tada je Antoniji Božini skinut sudački imunitet, nakon čega je, zajedno s Alavanjom, završila u istražnom zatvoru. U međuvremenu su obje puštene da se brane sa slobode, no Božina je udaljena s dužnosti i od tada se ne vraća na sud.
USKOK-ova optužnica, potvrđena u travnju 2017. godine, tereti sutkinju da je od veljače do 3. studenoga 2016. u najmanje 17 predmeta namještala sudske postupke i presude u korist stranaka Gordane Alavanje. Prema navodima optužnice, Alavanja joj je donosila dokumentaciju stranaka, a Božina je sastavljala tužbe znajući da će predmeti biti dodijeljeni upravo njoj.
Nakon toga, tvrdi USKOK, sutkinja je preko agentice davala precizne upute strankama i svjedocima što će ih pitati na raspravama i kako trebaju odgovarati, kako bi mogla donijeti presude u njihovu korist. Za takve "usluge" navodno je primila najmanje 30.700 kuna i 200 eura mita, dok je u pojedinim slučajevima novac bio dogovoren, ali ne i isplaćen do trenutka uhićenja.
USKOK se u optužnici poziva na iskaze svjedoka, ali i na snimke tajno nadziranih telefonskih razgovora i SMS poruka, iz kojih proizlazi da je Božina Alavanji davala točne upute kada i u koje vrijeme treba podnijeti tužbe kako bi predmeti došli upravo njoj u rad. Zanimljivo je da je Božina do izbijanja afere slovila kao jedna od najuspješnijih sutkinja. Imenovana je sutkinjom Općinskog suda u Zadru 2012. godine, nakon što je ranije radila kao sudska savjetnica u Benkovcu. Već sljedeće godine dobila je pohvale tadašnjeg predsjednika suda Željka Rogića, a redovito je bila u vrhu po broju riješenih predmeta.
Svi je hvalili, a onda...
Prema službenim podacima, do 1. prosinca 2015. godine riješila je 208 parničnih predmeta, uz 48 potvrđenih odluka na višem sudu. Bila je druga po broju riješenih parničnih predmeta među svim parničnim sucima, a posebno je hvaljena zbog organizacijskih sposobnosti u vođenju Stalne službe u Benkovcu, na dislokaciji u Obrovcu. Na božićnom domjenku uoči afere uvrštena je i u top deset djelatnika Općinskog suda u Zadru.
Unatoč dugotrajnom kaznenom postupku, Državno sudbeno vijeće pojašnjava da ne može stegovno procesuirati suca dok traje kazneni postupak. Prema Zakonu o DSV-u, sudac pod suspenzijom prima 50 posto osnovne plaće, odnosno do dvije trećine ako uzdržava obitelj. U slučaju pravomoćne oslobađajuće presude, isplaćuje mu se razlika do pune plaće za cijelo vrijeme suspenzije.
U Hrvatskoj sudac ne može biti razriješen dužnosti samo zato što se protiv njega vodi kazneni postupak. Razlog leži u ustavnom načelu neovisnosti sudbene vlasti i presumpciji nevinosti. Sudac se razrješuje po sili zakona tek nakon pravomoćne osuđujuće presude za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja dužnosti, a o tome odlučuje isključivo Državno sudbeno vijeće.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....