Za većinu je od početka bio ‘Turudićev sud‘, no od ovog tjedna više ne nosi to ime. Sada treba opravdati postojanje

Od samoga početka za najveći dio javnosti to je bio "Turudićev sud". No od ovoga tjedna Visoki kazneni sud definitivno više ne nosi to ime. Za predsjednika tog suda izabran je Željko Horvatović, a Visoki kazneni sud u idućim će mjesecima trebati opravdati svoje postojanje.

– Bojim se da time ništa nismo dobili. Visoki kazneni sud osnovan je kako bi se rasteretio Vrhovni sud, no isti učinak dobio bi se i da je na Vrhovnom sudu povećan broj sudaca i da su se uvele određene promjene – ističe u izjavi za Slobodnu Dalmaciju bivši sudac i poznati odvjetnik Branko Šerić.

Visoki kazneni sud preuzeo je, naime, dio ovlasti Vrhovnog suda. On sada kao drugostupanjski sud presuđuje o žalbama protiv odluka županijskih sudova o djelima za koja je zapriječena viša zatvorska kazna, a nadležan je i za odlučivanje o žalbama u trećem stupnju.

Tko je jači?

Postavlja se onda pitanje koji je "jači" sud: Vrhovni ili Visoki kazneni sud.

– Jači bi trebao biti Vrhovni sud. Međutim, u kaznenim predmetima najteže vrste zadnja instanca je Visoki kazneni sud. Po žalbi na presude nekog općinskog suda drugostupanjski je županijski, a onda po žalbi predmete rješava Visoki kazneni sud. Nakon toga presude postaju pravomoćne – pojašnjava Šerić. Motiv za osnivanje Visokog kaznenog suda bio je da se izjednači sudska praksa i da se ubrzaju kazneni predmeti. Ipak, naš sugovornik smatra da Visoki kazneni sud neće pridonijeti ubrzavanju postupaka.

– Postupci naprosto dugo traju pred prvostupanjskim sudovima. Nema dovoljno sudaca, a u posljednje vrijeme, pogotovo u uskočkim predmetima, u kojima spisi sadrže 10 i više tisuća stanica, bez tehničkog osposobljavanja i opremanja nije moguće da se postupci vode brže. Na način da sudac ne mora sve diktirati jer ovako se strašno gubi vrijeme – upozorava Šerić. Promjene u tom segmentu su od zakonodavca do investicija, jer ako predsjednik vijeća neće trebati sve diktirati, onda se proces mora snimati. A za to su potrebni nova oprema i educirano osoblje.

– Nadam se da će Visoki kazneni sud, ako ništa drugo, bar izjednačavati sudsku praksu. To je doduše mogao raditi i Vrhovni sud. Mogli su povećati broj sudaca na Vrhovnom sudu. Ovako, dobili smo još jedan sud, koji će dijelom i rasteretiti Vrhovni sud, ali neće postići učinke kakve je trebao – zaključuje Šerić.

Protiv Visokog kaznenog suda izjasnila se svojedobno i prof. dr. Zlata Đurđević, šefica Katedre za kazneno procesno pravo Sveučilišta u Zagrebu, koju je predsjednik Republike Zoran Milanović predložio Saboru za predsjednicu Vrhovnog suda.

Osnivanje Visokog kaznenog suda duboko je pogrešan korak, tvrdi prof. Zlata Đurđević

Srđan Vrančić/Cropix

– Osnivanje Visokog kaznenog suda duboko je pogrešan korak. Prema Ustavu, Vrhovni sud ima ovlast ujednačavati sudsku praksu nižih sudova u primjeni prava. Ispunjavanje te ustavne ovlasti, nažalost, više neće biti moguće. Trebali smo ojačati Vrhovni sud, a ne stvarati novi sud koji će preuzeti žalbenu nadležnost Vrhovnog suda. Trebalo se omogućiti da u što većem broju slučajeva Vrhovni sud donosi pravomoćne presude, a ne da ga se u toj hijerarhiji preskače – ustvrdila je sredinom prosinca prošle godine, u izjavi za Slobodnu Dalmaciju, profesorica Đurđević.

Bez obzira na sve apele stručnjaka, Visoki kazneni sud je tu i u idućim će godinama nastojati opravdati svoje postojanje. A očekuje se da bi jednoga dana mogao odlučivati o i žalbi na moguću osuđujuću presudu Zdravku Mamiću za udruživanje u zločinačku organizaciju radi izvlačenja 200 milijuna kuna iz Dinama. Što će javnost, u to nema nikakve sumnje, pratiti s posebnom pozornošću.