Zašto Milanović ne želi reći je li glasao? ‘Šalje poruku da namjerava ostati neutralan‘

Dok se mnogi pitaju je li predsjednik Republike Zoran Milanović iznevjerio državničke standarde time što ne želi reći je li glasao na nedjeljnim parlamentarnim izborima, dugogodišnji profesor na Fakultetu političkih znanosti prof. dr. Branko Caratan smatra kako je tim činom Milanović samo dodatno, na svoj način, želio poslati poruku da kao predsjednik države namjerava ostati politički neutralan.

- Moguće da je to napravio i stoga da mu se, u nekim drugim situacijama, gdje mora donositi odluke, ne bi mogla predbacivati politička pristranost ili favoriziranje jedne opcije – ističe politolog podsjećajući na situacije u kojima je predsjednik po Ustavu dužan djelovati.

- Bilo da je riječ o sukreiranju vanjske politike i davanju supotpisa na imenovanje veleposlanika ili da se kojim slučajem na parlamentarnim izborima dogodio egal, odnosno da smo dobili dvije opcije s jednakim brojem mandata, gdje bi predsjednik morao odlučiti kome će prvo dati priliku za sastavljanje Vlade – objašnjava prof. dr. Branko Caratan.

Distanciranjem od parlamentarnih izbora, on je, drži Caratan, želio poručiti da neće biti ničiji navijač i da se ničim ne želi uplitati u odnos snaga dobivenim na izborima.

- To, doista u parlamentarnim državama i nije prostor u koji bi se trebao uplitati predsjednik – navodi naš sugovornik.

Kaže i kako porijeklo te izborne nepristranosti dolazi iz zemalja koje su rodile parlamentarizam u Europi, poput Velike Britanije.

- Ne mislim da se Milanović treba ponašati kao engleska kraljica niti je on monarh, ali možda razmišlja na sličan način. U Velikoj Britaniji, naime, monarh ima pravo glasa, ali ni on ni njegova obitelj nikada ne izlaze na birališta niti komentiraju političke događaje – napominje politolog.

Profesor podsjeća na činjenicu kako u parlamentarnoj demokraciji predsjednik države mora biti distanciran u odnosu na stranačke podjele u društvu, zbog čega hrvatski Ustav i propisuje njegovo istupanje iz političke stranke u kojoj je bio prije polaganja prisege. I u njemačkom Ustavu postoji također slična odredba prema kojoj šef države mora suspendirati članstvo u stranci.

- Mnogi kod nas još brkaju parlamentarni sustav s polupredsjedničkim kakav smo imali za vrijeme Franje Tuđmana. Tada je predsjednik bio ujedno i vođa stranke, postavljao je i nadgledao izvršnu vlast. To je sad u rukama Sabora – podsjeća Caratan.

Jednako tako, dr. Caratan je mišljenja kako na slabiju izlaznost na izborima zasigurno nije utjecao Milanovićev čin neizlaska na birališta koliko činjenica da su izbori održani netom nakon potresa, usred ljeta i pandemije koronavrusa.

- Vladajuća stranka je izabrala taj datum oslanjajući se na popularnost stožera. No, primjeri najrazvijenijih europskim demokracija, opet spominjem Veliku Britaniju, svjedoče da se tamo izbori nikad ne raspisuju u nezgodno vrijeme. U zadnjih 100 godina u Britaniji nije bilo izbora ni usred ljeta ni usred zime – naglašava Caratan.

- Je li ovakvim distanciranjem naštetio SDP? Mislim da nije. Nakon Milanovićeve pobjede SDP se učvrstio i počeo rasti. Više od toga predsjednik države nije smio pomagati bivšoj stranci – kaže naš sugovornik.

Što se tiče podatka da je Milanović predsjedniku HDZ-a i izglednom budućem mandataru Plenkoviću, čestitao na pobjedi čak i prije nego su službene ankete objavljene i birališta zatvorena, Caratan kaže:

"Rezultati izlaznih anketa poznati su kojih pola sata prije zatvaranja birališta, samo se kasnije dodatno ažuriraju sa zadnjim satom. Možda je riskirao da promaši što nije čekao obradu ankete i za taj zadnji sat ili nešto više, no očito je procijenio da je uzorak dovoljan da može čestitati".