Najava iz "Brodosplita" da su spremni ući u gradnju korvete duge više od 90 i široke 13,2 metra za potrebe Hrvatske ratne mornarice ostavila je u čudu Ivana Aduma, umirovljenog inženjera i stručnjaka s 40 godina staža u brodogradnji, što u Hrvatskoj, što u inozemstvu.
O kapacitiranosti splitskog škvera za znatno manje poslove svoju je sumnju javno izrazio još lani, kad se povela riječ o gradnji prvog od pet ophodnih brodova, za što je BIS-u trebalo više od pet godina.
Europska ophodna korveta (European Patrol Corvette – EPC) projekt je koji je koncem 2019. godine pokrenulo Europsko vijeće, a ove bi godine trebala biti donesena odluka hoće li se financirati iz Europskog obrambenog fonda. Odluka o tome bit će donesena 2021. godine. Cijelu priču inicijalno su pokrenule Francuska i Italija, da bi se kasnije priključile Španjolska i Grčka.
Težak zadatak
Prva od 30 korveta trebala bi se početi graditi 2025. godine, dok je prva isporuka predviđena dvije godine poslije, i to talijanskoj mornarici. Pojedinačna cijena svakog trebala bi se, ovisno o opremi, kretati od 450 milijuna eura pa naviše.
– Projektiranje – mi brodograditelji volimo reći osnivanje – ratnih brodova nije nimalo lak zadatak i zahtijeva interdisciplinarni pristup i znanje iz mnogo zanata i puno košta. Francuska, Italija, Španjolska i Grčka, znači nekoliko velikih država i iskusnih mornarica, zajedno će projektirati EU korvetu. Procjena je da će se utrošiti ne manje od milijun sati, a ukupni troškovi projektiranja daleko će premašiti 100 milijuna eura. No, kada se to raspegla na 30-ak korveta, koliko ih je u planu, ispada da će jedinični troškovi projektiranja po korveti biti od tri do pet milijuna eura, što je, s obzirom na složenost projekta, prihvatljivo. Tvrditi da DIV ima 100 posto kapaciteta za jedan tako složen projektni zahtjev je ništa drugo do ludikrozno. Nastranu to što bi cijena takvog projekta bila prohibitivna, ali nije mi jasno kako direktor Darko Pappo može ustvrditi da bi ona bila 20 ispod europske konkurencije. Suludo! – otvoreno je rekao Adum.
– DIV je preuzeo brodogradilište uz pomoć države, projektanti su ga napustili i nastao je diskontinuitet. Jedina je referencija gradnja ophodnog broda "Omiš", koja je trajala pet i više godina. Posao gradnje prvog ophodnog broda dodijeljen je DIV-u na temelju projekta koji je izrađen u Brodarskom institutu i nije dobiven na transparentnom i pravednom natječaju, jer su svi konkurenti administrativno eliminirani. Ne samo da se brod gradio dugo, nego i uz mnoge preinake projekta, što je u svakom pogledu delegitimiralo brodogradilište i tvrtku "Marine Energy Solutions", koju su osnovali prebjezi iz državne u privatnu službu, DIV grupu, kao ozbiljne i kompetentne projektante i graditelje brodova. Proizvoljne tvrdnje ne mogu nadomjestiti brojke – ističe naš sugovornik.
Po njegovu mišljenju, ključno je pitanje na koji je način BIS komunicirao s HRM-om o novom projektu.
– Spominje se da su izrađene studije. Tko ih je izradio, a potom i platio, ja se pitam. Ako ih je radio HRM, nisu se smjele davati na uvid u "Brodosplitu". Ako ih je platio MORH, tada bi trebale biti dostupne i drugim potencijalnim projektnim kućama. Osim onog u vlasništvu DIV-a, postoje i drugi projektni kapaciteti u RH koji bi se mogli angažirati. Zanimljivo je da je u Slobodnoj Dalmaciji prikazan projekt korvete koji jako nalikuje na projekt "Vanguard" norveške tvrtke "Kongsberg". Njihov ured u Hrvatskoj, "Navis Consult" iz Rijeke, zajedno sa "3. majem" i "Iskrom" iz Šibenika, namjerava ponuditi projekt korvete Hrvatskoj. Zanimljivo bi bilo vidjeti kakvi će biti financijski uvjeti te ponude – navodi Adum.
Taktičke studije
Dodaje i da je upitno kako se došlo do veličine od 2000 tona jer, kako kaže, svaka tona znači više novca, kako za gradnju tako i za uporabu, pa i za održavanje, a osnovni je projektantski princip da se u što manje prostora smjesti što više sadržaja.
– Tvrditi da će se na projektu korvete ugrađivati 70 posto domaće opreme parola je bez uporišta u stvarnosti. Tvrdnja da će DIV biti jeftiniji od konkurenata je proizvoljna. Pitam se je li to javno iskazana namjera da se unaprijed onemogući i eliminira konkurencija? Tek će javni i transparentan natječaj, bez administrativne kontrole i usmjeravanja, dati pravi omjer cijena. Tvrdnja da je DIV jedino funkcionalno brodogradilište jednostavno nije istinita. Ako je već raspisan EU-ov natječaj za korvetu i ako "Brodosplit" ima znanja, kako to Pappo tvrdi, zašto ga ne pokaže i ne uključi se u EU-ov projekt? – pita se ovaj stručnjak brodogradnje.
– Kad se sve sagleda, može se zaključiti da se radi o megalomanskom projektu koji nam nije primjeren, a rezultat može biti problematičan. Razvoj pravog borbenog broda može trajati nekoliko godina, a gradnja i više od toga, jer se radi o velikom broju suradnika koje treba koordinirati, pa broj sati za razvoj, dok projektiranje premašuje broj sati za gradnju. Previsoka je to cijena za jedno plovilo. U današnje vrijeme ni jedna europska zemlja ne razvija sama sve sustave, nego svi sudjeluju u nekom projektu prema svojim mogućnostima. Ako je ovo još jedan u nizu pokušaja da se stabilizira pozicija DIV grupe u Splitu, onda je razumljivo da u osobi Pappe osigura svoje interese, ali zašto bi to moralo biti na trošak poreznih obveznika, sasvim je sasvim nejasno. Isto je tako nejasno zašto bi Hrvatska, odnosno njezina Ratna mornarica, trebala kupovati neadekvatne brodove – iznosi Ivan Adum svoj zaključak o cijelom projektu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....