Vlasnik izletišta i restorana "Cvituša" u Lovincu Hrvoje Račić u skoro svakom jelu koje nudi nastoji imati neku lokalnu, ličku komponentu, pa čak i ako se ne radi o izvornom ličkom jelu.
Poznata prije svega kao sanjkalište koje u zimskim mjesecima privlači mnoštvo Dalmatinaca na snježne radosti, Cvituša, u neposrednoj blizini autoceste A1 na izlazu iz tunela "Sveti Rok", posluje i u ostalim godišnjim razdobljima kao izletište.
Jednostavan restoran nudi pažljivo pripremljena jela po umjerenim cijenama, a osim standardnih jela sa žara, pri čemu se opet meso i ostale namirnice nabavljaju od domaćih proizvođača, lokalna, autohtona nota prisutna je i u svim ostalim jelima.
U zimskim mjesecima varivo od graha i kiselo zelje sa suhim mesom i krumpirom najtraženija su jela koja se krčkaju na domaći, lički način, baš onako kako su se spremala stoljećima u ličkim domaćinstvima. Kuhaju se i domaće kobasice i služe s pecivom, a neizostavne su i ličke pole - krumpir prerezan napola i pečen (u lugu), koji se služi s namazom od base i sirom škripavcem.
Namirnice nabavljaju u lokalnim domaćinstvima, ličkim krumpirom se opskrbljuju od "Agro Velebita" koji je glavni proizvođač domaćeg krumpira u Lici. Basa i sir škripavac nešto su se teže nabavljali u Lovincu, ali u Gospiću je to već lakše išlo, pa su uspostavljeni uhodani kanali nabave tih domaćih ličkih specijaliteta.
- Škripavac sam za sebe govori, on škripi pod zubima. Radi se o kravljem siru koji se ne radi s prokuhanim mlijekom, već sa svježim. Mora škripati pod zubima, a basa je procijeđeno kiselo mlijeko kojemu se dodaje skorup i jako dobro ide s krumpirom. Škripavac se najviše sam koristi, ali mi ga nekad slažemo i na plate, a može se čak i pečen s roštilja poslužiti.
Kiselo zelje s mesom u Lici spremamo na način da prokuhamo suho meso u dvije vode i nakon što ga procijedimo, ostavimo nešto tekućine i dodamo kiseli kupus. Tako to zajedno kuha sat i po vremena na lagano. U lički grah u pravilu također ide dobar komad suhoga mesa - otkriva nam Račić.
Lička fuzija
U ljetnom razdoblju umjesto graha i kupusa s mesom ponudit će juneći gulaš s domaćim njokima koji se valjaju od domaćeg ličkog krumpira, ali obavezno starog, a ne mladog. Ovoga ljeta bila je nestašica starog krumpira pa su nešto rjeđe kuhali njoke na Cvituši. Kad je sezona, njoke mijese i sa sjeckanim medvjeđim lukom, što im daje poseban okus. Nude, naravno i mesne plate s raznim salatama, ali totalni ljetni hit bili su - lički ćevapi, lički top i pizza s ličkim krumpirom!
Da, dobro ste pročitali, radi se o spretnoj fuziji klasičnih brzih jela s ličkim gastronomskim nasljeđem.
- Ćevapi se ispeku i onda se poslože na tijesto skupa sa sirom i kapulom. To se zamota i zapeče se zajedno u krušnoj peći. Mi smo ga prozvali cvituškim ćevapom kao nekim našim proizvodom, s obzirom na način pripremanja. Vrlo je ukusan i omiljen je posjetiteljima.
Reakcije gostiju su dobre, a najzanimljivije su na ličku pizzu. Kad kažete da nudimo pizzu s ličkim krumpirom, ljudi uglavnom čudno reagiraju, ali poslije kad im donesemo takvu pizzu i kad je kušaju, obavezno traže recept. Ta je pizza zapravo potpuno drugačija od klasične, pripremom, izgledom i okusom.
Evo kako je pripremamo: razvuče se tijesto i na nju ide bijeli umak od vrhnja i base, dakle ne onaj crveni od rajčica. Naribaju se sir i - prethodno kuhani - lički krumpir! Potom idu sjeckana kapula i kriškice domaće slanine poviše. Pečemo je u krušnoj peći na visokoj temperaturi oko tri minute. Kad je ljudi probaju, potpuno promijene mišljenje o pizzi s krumpirom.
Imamo i pizzu s dimljenom ličkom pastrvom s Gacke. Na razvučeno tijesto idu umak od rajčice, sir i onda komadići sušene pastrve. Zapeče se i na kraju dolije češnjak s maslinovim uljem. Nemamo pizzu s plodovima mora, ali zato imamo ovu s pastrvom - kaže Hrvoje.
Za kalju se treba naručiti
- Jedno od domaćih jela je i tjestenina s vrganjima. Njih radimo u umaku s češnjakom, paprom i vrhnjem. Vrganji su domaći i ima ih dosta u našoj šumi, osobito u jesen, ali i u proljeće. Nešto skupimo sami, a uglavnom ih za nas skupljaju mještani. Kad malo bolje razmislim, zapravo imamo dosta lokalnih jela u ponudi. Koliko možemo, pokušavamo ići s tom lokalnom gastronomskom pričom, što opet najviše ovisi o tome koje su namirnice na raspolaganju, a i organizacijski koliko se možemo pokriti za pripremu u kuhinji. Neke su stvari ipak klasika, kao sarme zimi ili punjena paprika ljeti. Što se tiče pića, iz ovoga kraja je poznato velebitsko pivo koje imamo u ponudi. Naravno i domaća rakija. Zanimljivo je da stranci dosta traže lokalnu ponudu jela i pića, a i naši ljudi koji dolaze na vikende - reći će vlasnik "Cvituše".
- Imamo u planu uvesti u stalne jelovnike ličku janjetinu i kalju. Kalja je lešo janjetina s kupusom i krumpirom. Nemamo je svakoga dana u ponudi, ali se može naručiti unaprijed i mi ćemo je spremiti, baš kao i ličku janjetinu s ražnja ili pod pekom s ličkim krumpirom. Imamo čak i desert - knedle sa šljivama, za koje također koristimo domaće namirnice, šljive i lički krumpir, posute krušnim mrvicama i cimetom - ističe Račić.
Na Cvituši je glavna sezona ipak zimska, ali i ljetna svake godine privlači sve više posjetitelja koji dođu u Liku malo "promijeniti zrak". Iako je ovoga ljeta i u Lici bilo neubičajeno vruće, noći su ipak znatno svježije. Bude gostiju u tranzitu, ali i onih koji žele jedan drugačiji, mirniji, a opet aktivan odmor, pri čemu je sve popularniji i "Lika bike" program obilaska raznih tura biciklima.
Sve je oko 10 eura
Glavni gosti zimi su Dalmatinci, kojih u ljetnom razdoblju baš i nema puno jer traje turistička sezona na obali. S obzirom na to da je dosta Dalmatinaca kupilo kuće za odmor u Lici, nije neuobičajeno sresti vozila iz Dalmacije po ličkim cestama i u ljetnom razdoblju, posebno vikendima. Puno njih napravilo je i smještajne kapacitete za najam, sezona se polako, ali sigurno, proširuje i na Liku, koja ipak nije izgubila svoj mir, za razliku od "opsadnog stanja" uz obalu.
Hrvoje Račić na kraju je za naše čitatelje i pripremio pizzu s ličkim krumpirom kako bi se zorno vidio čitav postupak. Nakon što je spretno razvukao tijesto, prelio ga je bijelim umakom, a onda posuo sirom i nagratanim kuhanim krumpirom. Potom je dodao malo sjeckane kapule i posložio tanke kriške domaće prošarane slanine. Za tren oka pizza se našla u dobro zagrijanoj krušnoj peći, gdje je "provrila" za par minuta. Bila je baš kako treba, hrskave korice i zamamnog, punog okusa, a opet drugačijeg od one poznate, "klasične" pizze. Jer ovo je lička pizza!
Cijene svih jela kreću se oko 10 eura po obroku, što je prihvatljivo za većinu gostiju. U ljetnim mjesecima najugodnije je posjetiti Cvitušu u večernjim satima, kad temperatura padne na ugodnih 20-ak stupnjeva Celzija.
I kad nema snijega, na Cvituši je veselo i inspirativno. Uslast - iz Like!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....