Brojke su zastrašujuće.
Smrtnost od raka u Hrvatskoj je značajno iznad europskog prosjeka: stopa od 302 smrtna slučaja od raka na 100 tisuća je 29 posto viša od prosjeka Europske unije. I druga najviša u EU-u, odmah iza Mađarske.
Redakcija Slobodne Dalmacije odlučila je istražiti razloge za tako poraznu statistiku. I vidjeti koliko je za tako visoku smrtnost kriv naš vlastiti nemar kad je briga o zdravlju u pitanju. A koliko presudnu ulogu imaju preduge liste čekanja na dijagnostičke preglede koje odgađaju postavljanje dijagnoze. A time i početak liječenja koje može spasiti život.
- Prema procjenama Europske komisije za 2022. godinu, što su posljednje dostupne procjene za cijelu Europu, Hrvatska je s procijenjenih 27.512 novih slučajeva raka zauzela peto mjesto po incidenciji raka među europskim zemljama, iza Norveške, Danske, Irske i Nizozemske, odnosno četvrto mjesto unutar zemalja EU-a. Time Hrvatska više ne pripada skupini zemalja sa srednjom incidencijom raka, već smo u skupini onih s visokom incidencijom - ističe u izjavi za Slobodnu Dalmaciju dr. Mario Šekerija, voditelj Registra za rak RH u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Dobno standardizirana stopa incidencije u 2022. godini je, pojašnjava on, iznosila 638 novih slučajeva raka na 100 tisuća stanovnika. Iste godine u Hrvatskoj su zabilježena 302 smrtna slučaja od raka na 100 tisuća stanovnika - 13.247 umrlih u skupini novotvorina kao uzroka smrti - što je 29 posto više od prosjeka Europske unije te nakon Mađarske predstavlja drugu najvišu stopu smrtnosti od raka u EU-u.
Pitamo ga i za broj oboljelih od malignih bolesti u Dalmaciji.
- Prema podacima za 2022. godinu, u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji od raka je oboljelo 5390 osoba: 2942 muškarca i 2448 žena. Kod muškarca najčešća novodijagnosticirana sijela raka bila su rak prostate (549), rak debelog i završnog crijeva (491) te rak pluća (481), dok su kod žena to bili rak dojke (629), rak debelog i završnog crijeva (313) i rak pluća (254). Broj osoba koje godišnje budu dijagnosticirane sa zloćudnom bolešću povećao se s oko 3500 početkom ovog stoljeća na skoro 5400 u 2022. godini - upozorava dr. Šekerija.
Pušenje i pretilost
Tu dolazimo i do svega onoga što utječe na nastanak bolesti.
- Pušenje, pretilost, neredovite kontrole i dulja čekanja na dijagnostičke preglede su važni čimbenici koji mogu utjecati na rizik obolijevanja i smrtnosti od malignih bolesti. Svaki od njih djeluje na različitim razinama, od bioloških mehanizama nastanka tumora do sustavnih nejednakosti u pristupu zdravstvenoj skrbi - ističe naš sugovornik.
Pritom naglašava da je pušenje najznačajniji pojedinačni čimbenik rizika za nastanak raka.
- Epidemiološki dokazi koji povezuju pušenje s rakom pluća, grkljana, usne šupljine, jednjaka, mokraćnog mjehura, gušterače i mnogih drugih organa neupitni su i potječu iz više desetljeća opažajnih istraživanja. Smatra se da se oko trećine svih smrti od raka u razvijenim zemljama može pripisati pušenju. Rizik raste proporcionalno trajanju pušenja i broju popušenih cigareta, te se nakon prestanka pušenja postupno smanjuje - kaže dr. Šekerija. Ipak, čak i desetljećima nakon prestanka pušenja, rizik primjerice za rak pluća ostaje viši nego kod osoba koje nikada nisu pušile, što, prema riječima ovog stručnjaka specijaliziranog za epidemiologiju zloćudnih bolesti, pokazuje koliko duboke i trajne promjene duhanski dim izaziva na staničnoj razini.
Pretilost, s druge strane, djeluje kao metabolički i hormonalni promotor nastanka tumora.
- Kod pretilih osoba povećana razina inzulina, inzulinu sličnog faktora rasta (IGF-1), estrogena i kronične upale niskog intenziteta stvara okruženje pogodno za rast tumorskih stanica. Brojna istraživanja pokazuju da pretilost povećava rizik za nastanak raka. Međunarodna agencija za istraživanja raka navela je da pretilost povećava rizik nastanka 13 vrsta raka - ističe dr. Šekerija.
Riječ je o raku dojke u žena u postmenopauzi, tijela maternice, jetre, žučnog mjehura, gušterače, jajnika, jednjaka, želuca, bubrega, debelog i završnog crijeva, štitnjače, multipli mijeloma i meningeoma.
- U Hrvatskoj, kao i u većini zemalja srednje Europe, trend rasta pretilosti među odraslima i djecom zabrinjava, jer najavljuje porast incidencije metabolički povezanih malignih bolesti u idućim desetljećima - naglašava naš sugovornik.
Čekanje na dijagnostiku
Neredovite kontrole i neodazivanje na preventivne preglede dodatno pogoršavaju situaciju.
- U raku dojke, debelog crijeva i vrata maternice, populacijski programi probira dokazano smanjuju smrtnost jer omogućuju otkrivanje bolesti u ranim, izlječivim stadijima. Međutim, kada je odaziv stanovništva nizak, bilo zbog neinformiranosti, nepovjerenja u sustav ili socijalno-ekonomskih barijera,veliki broj malignih bolesti otkriva se tek u uznapredovalim fazama kad je i prognoza bolesti lošija - poručuje dr. Šekerija.
Dulja čekanja na dijagnostičke preglede i obradu poseban su problem u zdravstvenim sustavima s ograničenim kapacitetima.
- Iako sama duljina čekanja ne uzrokuje rak, ona može utjecati na ishod bolesti. Kašnjenje u dijagnostici i početku liječenja znači da se tumor u međuvremenu može proširiti, čime se smanjuje mogućnost potpunog izlječenja i povećava smrtnost, naročito kod tumora koji brzo napreduju, poput raka pluća ili gušterače - zaključuje voditelj Registra za rak.
Jedan od temeljnih razloga zašto Hrvatska i dalje bilježi visoku smrtnost od raka, upozorava pak predsjednica udruge žena oboljelih i liječenih od raka “Nismo same” Ivana Kalogjera, jest neredovito kontroliranje vlastitog zdravlja.
- Rak dojke danas se stvarno može izliječiti ako se otkrije na vrijeme. Međutim, još uvijek postoji velika stigma prema toj bolesti i žene izbjegavaju odlaziti na redovite preglede - ističe u izjavi za Slobodnu Dalmaciju Ivana Kalogjera.
Ljudi su spremni svake godine svoj automobil odvesti na servis. No ne i svoje vlastito tijelo na sistematski pregled.
Primjeri koje pritom navodi su porazni.
- Jedna tvrtka omogućila je besplatan ultrazvuk dojke za stotinjak svojih zaposlenica. Od njih stotinu, samo trideset ih je došlo na pregled - ističe ona.
Drugi veliki problem je izrazito neujednačena dostupnost zdravstvene skrbi u Hrvatskoj.
- U Slavoniji i nekim drugim krajevima, gdje je loša prometna povezanost, žene često nemaju načina jednostavno doći do liječnika. Neke moraju dati pola svoje mirovine da bi ih netko odvezao na pregled - opisuje naša sugovornica.
Posljedice su - zastrašujuće.
- Na jednom od događaja “Zdrava kava s doktorima” u Virovitici onkologinja nam je ispričala da joj pacijentice dolaze u tako uznapredovalim stadijima bolesti da im, doslovce, crvi izlaze iz grudi. To nije metafora, to je stvarnost. Kad sam to jednom spomenula liječniku, rekao mi je da i on u Zagrebu ima takvih slučajeva - ističe Kalogjera.
Idući problem koji navodi predsjednica Udruge “Nismo same” su propušteni termini za zakazane preglede.
- Ljudi se naruče na pregled, a onda jednostavno ne dođu. I za to ne snose nikakve sankcije. Šef onkologije u jednom gradu u središnjoj Hrvatskoj nam je rekao da od petnaest žena naručenih na mamografiju dođu tri do pet, ovisno o godišnjem dobu - kaže Kalogjera.
Kad se ide preko ‘veze‘
Poseban problem, naglašava ona, jesu “veze”, koje u zdravstvenom sustavu unose dodatni nered.
- Od deset žena koje kod nas dođu potpisati obrasce za prijevoz, devet kaže da je sve obavilo preko veze. Ja to zovem korupcijom. Jer onaj tko ide preko veze stvara dodatne liste čekanja. Nema reda u sustavu - i to je jedan od ključnih problema - upozorava ona.
Posebna priča su preduge liste čekanja.
Potpredsjednica udruge “Nismo same" Goranka Perc ispričala nam je slučaj mlade žene, majke četvero djece, koja je nakon poroda primijetila kvržicu na dojci.
- Na prvoj hitnoj su joj rekli da su to "mliječne žlijezde". Na drugoj su je vratili na prvu. Dva mjeseca su tako prošla, dok se na kraju nije otkrilo da ima jedan prilično agresivan karcinom. I tu je dijagnozu dobila “preko veze”. Jer kad je jednom ušla u sustav, dijagnoza je brzo postavljena. A pritom je izgubila dva mjeseca, što kod agresivnog raka može značiti život - navodi Goranka Perc. Upozoravajuće je da zbog sporosti sustava mnogi pacijenti privatno obave pretrage, dobiju dijagnozu i započnu liječenje, a tek onda im stigne termin za pregled koji su čekali mjesecima.
Slobodna Dalmacija ovih je dana objavila da se u KBC-u Split na pregled gastroenterologa čeka 205 dana. Dok se na gastroskopiju čeka "samo" tri mjeseca.
- Naš cilj nije dramatizirati, ali dokle god ljudi ne budu redovito odlazili na preglede, a sustav ne bude funkcionirao pravedno i jednako za sve, naše brojke neće biti bolje - zaključuje Ivana Kalogjera iz udruge “Nismo same”.
Predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku dr. Ivana Kekin upozorava da Hrvatska, kad je riječ o smrtnosti od raka, ima puno mjesta za napredak u prevenciji i ranom otkrivanju bolesti. Ako pogledate Sloveniju, tamo gotovo 60 posto građana sudjeluje u probiru raka debelog crijeva. U Hrvatskoj smo tek nešto iznad 20, možda 25 posto. Kako je moguće da program koji je ključan za rano otkrivanje i uspješno liječenje ima tako loše rezultate i da se nitko ne pita zašto - upozorava ova zastupnica stranke Možemo.
Ona smatra da je hrvatski program probira na rak debelog crijeva dizajniran tako nespretno da obeshrabruje građane.
- Da biste sudjelovali u probiru, morate pet puta fizički odlaziti na poštu. Nije čudo da odaziv stagnira - ocjenjuje ona.
Koliko se čeka na UZV dojke?
Drugi ključan uzrok vidi u slaboj primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
- Nemamo dovoljno iskusnih, educiranih liječnika koji poznaju svoje pacijente, njihove obiteljske i životne navike. Takav liječnik može na vrijeme prepoznati rizike i uputiti pacijenta na pregled. Ali ako imate nekoga tko je tek završio fakultet i nema iskustva, on iz nesigurnosti šalje sve u bolnički sustav i tako se stvaraju gužve. Sekundarni zdravstveni sustav kontinuirano je zatrpan i onim što treba i što ne treba, pa do pregleda teško dolaze oni kojima je najpotrebnije. Ljudi čekaju mjesecima na dijagnostiku koja im doslovno može spasiti život - upozorava Ivana Kekin.
Uz to, veliki problem je, prema njezinu mišljenju, i što se novac strateški odlijeva iz javnog u privatni sektor kada su maligna oboljenja u pitanju.
- To se, nažalost, radi ciljano i namjerno. Pogledajte PET-CT pretrage. Gotovo dvadeset godina privatna bolnica Medikol imala je monopol. Kad bi država sama kupila te uređaje, prema izračunu bivšeg ministra Kujundžića, to bi stajalo 60 milijuna kuna. A mi smo Medikolu platili više od milijardu kuna - navodi predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku.
Drugim riječima, država plaća privatnim klinikama pretrage koje bi mogle i trebale raditi u javnim bolnicama.
- Država je mogla te uređaje nabavii i putem EU fondova. Umjesto toga, onkologija je postala iznimno unosan biznis. Zbog svega toga bolesti otkrivamo kasno, a onda ih jako skupo i često neuspješno liječimo. To je srž problema. Da se taj novac usmjeri u javni sustav, liječenje bi bilo i učinkovitije i jeftinije, i svima dostupnije. Zato nam je potrebna promjena strategije - ističe Ivana Kekin. A tu će promjenu koja će ići u smjeru jačanja javnog zdravstva, ističe ona, morati napraviti sljedeća vlada.
- Prevencija je potpuno zanemarena. Posljednji ozbiljan nacionalni preventivni program bio je još za vrijeme Milanovićeve vlade, prije više od deset godina. A mi se čudimo što smo pri vrhu po smrtnosti - zaključuje Ivana Kekin. Pritom posebno ističe lošu dostupnost zdravstvene skrbi ženama.
- Tipična sijela karcinoma kod žena su dojka i grlić maternice. Koliko se čeka na ultrazvuk dojke? Koliko se čeka na ginekološki pregled? Oko 300 tisuća žena u Hrvatskoj nema svoga ginekologa. To znači da mnoge žene, ako nemaju novca, ne mogu obaviti ni osnovnu dijagnostiku. A to su najčešći karcinomi kod žena. To što se javni sektor nije ojačao na tim ključnim mjestima pokazuje da prevencija uopće nije prioritet - zaključuje Kekin.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....