Život s Titom: Srbi će još 21 godinu otplaćivati dugove koje im je ostavio maršal, Hrvatska je svoj račun podmirila

Srbija još uvijek vraća kredite koje joj je svojedobno osigurao Josip Broz.

Premda ih u javnom diskursu uporno zovu „Titovim dugovima“, oni pokojnog maršala već odavno nimalo ne tište. Građani Srbije će ih, za razliku od njega, uredno plaćati još punu 21 godinu: posljednje rate zaduženja koje je SFRJ uzimala sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog stoljeća dospijevaju im na naplatu tek 2031. i 2041., a ukupno još iznose više od 1,7 milijardi eura.

Za sedam dana im na naplatu stiže rata od 20—ak milijuna eura, od čega je 4 milijuna kamata, a ostatak otpada na glavnicu. Kad se ovi „Titovi krediti“ u istočnom susjedstvu definitivno otplate, oni koji su u vremenu njihova podizanja bili djeca, već će listom biti penzioneri.

Republička vlada u Beogradu sedamdesetih i osamdesetih godina zadužila se, u današnjoj protuvrijednosti, za oko 9 milijardi eura. Pariški klub kreditora dao im je zajam od 3,8 milijardi dolara, a Londonski klub još 2,5 milijarde. Srbija je naknadno podizala mnoge kredite i kod Svjetske Banke, u Kini, Rusiji, Libiji, Kuvajtu…, no medijski fokus golemih vanjskih zaduženja uvijek im je nekako primarno usmjeren na Titovo vrijeme i njegovu metaforičku krivnju za trajni život Srba u dugovima do guše.

Premda službeni podaci Narodne banke Srbije sasvim jasno upućuju na neke druge krivce: među pet najvećih kreditnih obaveza koje im ove godine dolaze na naplatu nalaze se krediti prema Rusiji, Svjetskoj banci i Kini, te temeljem dospjelih euroobveznica.

U Srbiji se također uredno prešućuje kako su neki od starih međunarodnih kreditora ovoj zemlji nekoliko puta otpisivali dijelove starih dugova: od 2001. do početka 2006. godine Pariški klub i Londonski klub Srbiji su otpisali oko 4,5 milijarde dolara ili čak dvije trećine njihova ukupnog duga iz razdoblja SFRJ.

Hrvatska je, za razliku od Srbije, kredite iz Titova vremena u sklopu Pariškog i Londonskog kluba u potpunosti otplatila još prije deset godina. Zadnja rata duga nekadašnje SFRJ od 39 milijuna dolara Londonskom klubu vjerovnika otplaćena je u srpnju 2010., a naš kreditni portfelj činio je nešto manje od 30 posto ukupnog duga bivše države.

Hrvatska je otplatila i kompletan stari dug iz toga vremena koji je imala prema Svjetskoj i Europskoj investicijskoj banci. Još brži i ažurniji u podmirivanju obveza iz „Titovog vakta“ bili su naši sjeverni susjedi u Deželi: Slovenija je zadnju ratu „jugoduga“ podmirila još dok se u Hrvatskoj vodio rat za okupirana područja, davne 1995. godine.