Dok očekujemo da Split na Žnjanu za 45 milijuna eura dobije najveće kupalište i rekreacijsku zonu uz more na Jadranu, o svemu možemo razmišljati, jer imamo vremena.
Naš čitatelj, stanovnik Žnjana, javio nam se sa zanimljivom pretpostavkom o kojoj još nismo čuli da se razgovara, premda su više-manje poznati svi detalji uređenja ovog kupališnog kompleksa:
- Premda nisam te struke, ekonomist sam, ali kao zainteresirani čovjek pratim izvještaje znanstvene zajednice u medijima o podizanju razine mora i globalnom zatopljavanju, a kako sa svoje lođe svakog dana s guštom gledam velike radove na Žnjanu, javila mi se misao: jesu li graditelji Žnjana predvidjeli da bi se tijekom sljedećih nekoliko desetljeća moglo izgubiti nekoliko stotina, pa čak i do tisuću kvadratnih metara plažnog pojasa na Žnjanu?
Naime, znanstvenici upozoravaju na to da se more neumitno podiže, i to sve brže, svi mediji su prenijeli zadnju studiju dr. Christine Dow, profesorice na Fakultetu za okoliš na Sveučilištu Waterloo o zabrinjavajućoj brzini kojom se topi golemi ledenjak Thwaites na Antarktici, a led koji erodira teče ravno u svjetske oceane i podiže razinu mora. Ove promjene odrazit će se na cijelo svjetsko priobalje, tako i na našu obalu, pa i na naš Žnjan.
Prema podacima koji su mi kao laiku dostupni, u sljedećih tridesetak godina mogli bismo na Žnjanu izgubiti oko 1500 metara kvadratnih plažnog pojasa. Ne čini se puno, ali moramo znati da će ovaj dio Splita biti puno više opterećen kupačima; naime, uz desetak tisuća Splićana koji u sezoni svakodnevno traže osvježenje, najavljuje se izgradnja devedesetak novih hotela uz već postojeće, što bi značilo i nekoliko tisuća turista na Žnjanu, ali i veliki broj onih koji će se zadržavati u rekreacijskoj zoni – interesantno je stvari postavio naš sugovornik.
More već raste
Tim tragom zaputili smo se pregledati što najnovije svjetske studije kažu o porastu razine mora. Iz druženja s arheolozima već otprije smo znali da su antičke luke (građene otprilike prije dvije tisuće godina) na Jadranu mahom danas oko dva metra ispod razine mora i godinama se smatralo da je to jednostavan dokaz da se more diže oko jedan milimetar godišnje. Ali to više ne važi.
Upravo priča oko golemog antarktičkog glečera Thwaites, koji svjetski mediji nazivaju "ledenjakom sudnjeg dana", zadnjih godina stvara paniku u znanstvenim krugovima, ali i u upravama velikih gradova uz more. Ovaj ledenjak na zapadnoj Antarktici topi se već 5500 godina stopom od otprilike 3,5 milimetra godišnje, ali od 1980-ih stopa otapanja porasla je na 40 mm godišnje, što je 11 puta više!
Kako bismo spoznali o kolikoj se ledenoj gromadi radi, spomenut ćemo da je Thwaites površine oko 192 tisuće kvadratnih kilometara, što je otprilike površina Floride, a tri površine Hrvatske.
U zadnjih tridesetak godina ledenjak je izgubio oko 600 milijardi tona leda, što je pridonijelo globalnom porastu razine mora za četiri posto, a ako se i dalje nastavi krabiti, razine svih svjetskih mora narast će za 60 centimetara. Njegov golemi susjed Pine Island nešto je manji, površine 162,3 tisuće kvadratnih kilometara, a znanstvenici upozoravaju na to da bi otapanje čitave ledene ploče zapadne Antarktike podiglo globalnu razinu mora za otprilike 3,4 metra.
Nisu to brzi procesi, ali su neumitni i nad njima visi pitanje - kakav će bit svijet naših potomaka? Prevedeno za Splićane: a di ćemo se onda kupat, a posebno pit kavu, na Rivu možemo zaboraviti!
Sve su prognoze pesimistične
Utjehu smo potražili kod dr. sc. Ivice Vilibića iz Zavoda za istraživanje mora u Institutu Ruđera Boškovića, jednog od najistaknutijih hrvatskih znanstvenika na području geoznanosti i oceanografije, koji se godinama bavi ovom problematikom.
- Utjehe nažalost nema, postoje pretpostavke na temelju istraživanja, više ili manje pesimistične. Prema zadnjem izvješću UN-ova Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, razina mora trenutno se podiže za 3 do 4 milimetra godišnje, što je, primijetit ćete, poprilično više nego što smo spominjali u temi antičkih luka na Jadranu, kad se smatralo da podizanje iznosi milimetar godišnje.
Studija na tu temu ima stotine, ali recimo da bi neka srednja prognoza bila da će se razina mora do 2100. godine podići od pola metra do jednog metra, a ako ćemo uzeti kratkoročnu prognozu, to bi do 2050. godine, što je bliska budućnost, bilo do pola metra.
Što se tiče ledenjaka, nije Thwaites jedini koji se otapa, to je događa sa svim ledom na polovima, a kad govorimo o morima, naša je mala utjeha što se Mediteran kao zatvoreno more ipak podiže nešto malo sporije. Ali u svakom slučaju, sigurnih prognoza nema, što također nije dobro jer je budućnost neizvjesna – kazao nam je dr. Vilibić.
A mi se sa svjetskih mora opet vraćamo na Žnjan, pitali smo arhitekta Marina Kaliternu iz Arhitektonskog biroa Ante Kuzmanića, prema čijem projektu se Žnjan uređuje, jesu li predvidjeli da bi put do mora na kupalištu ubrzo mogao biti i kraći.
- Kao i za sve projekte, obavezni smo prema zakonu garantirati uporabni vijek od pedeset godina. U to je uključeno i podizanje razine mora, pa su svi građevinski objekti smješteni na dva metra nadmorske visine. Što se tiče plažnog pojasa dugog gotovo kilometar i širokog od deset do trideset metara, osim redovite dohrane nije predviđeno nasipanje ili slično širenje u more. Podizanjem razine mora možda će se nešto i izgubiti, ali to je pitanje za budućnost. Možda ćemo tada imati i većih briga – zaključuje arhitekt.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....