Premoreni ste, ali ne možete zaspati? Liječnik objašnjava zašto se to događa

Da, moguće je i vjerojatno nismo jedini koji su ovo iskusili. Dogodi li vam se ikad da ste toliko umorni i iscrpljeni i jedva što čekate jest horizontala i dobar san? A onda, kad dođe vrijeme spavanja, nikako ne možete usnuti. Mozak radi kao da je 10 sati ujutro, a ne navečer. Zapravo, to stanje vrlo lako mogu prepoznati roditelji male djece, no ni odrasli nisu izuzeti.

Simptomi premorenosti

Ovo se stanje događa kada smo premoreni. Tijelo je iscrpljeno i traži odmor, ali mozak kao da je još ostao u visokom stupnju pripravnosti. Liječnik Samuel Gurevich to opisuje kao kombinaciju velike iscrpljenosti i unutarnje napetosti. Drugim riječima, osjećate da više nemate energije, ali istodobno ne uspijevate umiriti misli i zaspati. Premorenost se, kaže doktor, najčešće javlja kada dulje vrijeme ne spavamo dovoljno ili propustimo trenutak kada je tijelu najlakše zaspati. Tada se možemo naći u neugodnom stanju – fizički smo iscrpljeni, ali mentalno i dalje budni. Neki od najčešćih znakova da ste premoreni uključuju:

• Misli koje ne prestaju – Baš kada legnete u krevet, mozak kao da odluči otvoriti sve teme koje ste tijekom dana odgađali. Počinje analizirati razgovore, planirati obveze za sutra, vraćati se na stare situacije ili stvarati brige koje su se tijekom dana činile manje važnima.
• Buđenje tijekom noći i teško ponovno uspavljivanje – Možda i uspijete zaspati, ali se nakon nekoliko sati probudite i više ne možete vratiti san.
• Traženje razbibrige umjesto sna – Kada shvatite da san ne dolazi, lako je posegnuti za mobitelom, uključiti televizor, a nerijetko i pronaći neki kućanski posao.

Posljedice nedostatka sna

Što ste umorniji, to se mogu pojaviti izraženiji simptomi poput razdražljivosti, slabije koncentracije, osjećaja moždane magle, bolova u tijelu i manjka energije. Mozak, koji bi se u normalnim okolnostima trebao pripremiti za odmor, aktivira mehanizam borbe ili bijega zbog čega se osjećate iscrpljeno, misli vam ne dopuštaju da zaspite, počinjete se brinuti jer ne spavate, a ta zabrinutost dodatno povećava napetost pa, logično, san postaje još nedostižniji.

Što više razmišljamo o tome kako moramo zaspati, kaže dr. Gurevich, to nam često postaje teže opustiti se.

Na kvalitetu sna mogu utjecati i stres, tjeskoba, kasno ispijanje kave, ali i neka zdravstvena stanja poput:

• anksioznih poremećaja
• poremećaja spavanja
• poremećaja raspoloženja
• bolesti štitnjače
• anemije

Pripreme za san

Ne postoji magični prekidač koji ćemo upotrijebiti i odmah utonuti u san, ali postoje navike koje mogu pomoći mozgu da prepozna da je vrijeme za odmor.

Uredite prostor za spavanje – Spavaća soba trebala bi biti što ugodnija, zatamnjena i ugodne temperature.

Maknite mobitel iz vidokruga – Stalno provjeravanje koliko je sati može povećati frustraciju i zabrinutost. Misao ‘moram zaspati, a već je toliko kasno‘ dodatno održava budnost.

Izbjegavajte kofein kasno tijekom dana – Kava nije jedini izvor kofeina. Na san mogu utjecati i crni ili zeleni čaj te čokolada, osobito ako ih konzumiramo kasno navečer.

Izbjegavajte alkohol, osobito prije spavanja – Alkohol može kratkotrajno izazvati pospanost, ali često narušava kvalitetu sna i može dovesti do buđenja tijekom noći.

Uvedite večernju rutinu – Mozak voli predvidljivost. Kratka rutina od 15 do 20 minuta prije odlaska u krevet, primjerice čitanje, lagano istezanje ili meditacija može pomoći tijelu u pripremi za san.

Vježbajte tijekom dana – Redovita tjelesna aktivnost može poboljšati san, ali intenzivno vježbanje neposredno prije odlaska u krevet kod nekih ljudi može imati suprotan učinak jer povećava razinu adrenalina.

Ako se probudite tijekom noći, ne tražite stimulaciju – Mobitel, televizija ili računalo mogu mozgu poslati poruku da je vrijeme za aktivnost, a ne za povratak u san.

Preusmjerite misli jednostavnim vježbama – Nekima pomaže brojanje unatrag, zamišljanje brojeva ili neka druga jednostavna mentalna aktivnost koja odvlači pažnju od briga.

Razmislite o kognitivno-bihevioralnoj terapiji – Ako problemi sa spavanjem traju dulje vrijeme, stručna pomoć usmjerena na promjenu navika i odnosa prema spavanju može biti učinkovit dugoročan pristup.

Ako se često osjećate premoreno, teško zaspite ili se budite neodmoreni, bilo bi dobro razgovarati s liječnikom. Mnogi pokušavaju pronaći brzo rješenje u tabletama za spavanje ili dodacima prehrani, ali oni nisu uvijek najbolje dugoročno rješenje. Neki lijekovi s vremenom mogu izgubiti učinak, a dodaci prehrani mogu imati nuspojave ili utjecati na djelovanje drugih lijekova.