Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od kardiovaskularnih bolesti u 2018. godini umrlo je 23.048 osoba, a iz godine u godinu, brojke rastu. Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svijetu, a na njih utječu genetika, druge bolesti i način života.
Nažalost, na genetiku ne možemo utjecati, ali na način života, koji je izuzetno važan faktor, možemo. Stoga je važno razmisliti o tome što jedemo (ili ne jedemo) i pijemo. Nova istraživanja pokazuju da preskakanje doručka može povećati rizik od srčanog udara u budućnosti.
Zašto trebate doručkovati?
Znanstvenici sa Sveučilišta Columbia u New Yorku napravili su istraživanje o preskakanju doručka, učestalosti i vremenu obroka, postu te njihovoj povezanosti s rizikom od srčanih bolesti, pretilosti, dijabetesa, moždanog udara i visokog tlaka kod muškaraca. Došli su do zaključka da preskakanje doručka može dovesti do navedenih zdravstvenih problema.
Istraživači su uočili da 74% muškaraca koji preskaču doručak ne unosi ni 2/3 preporučene dnevne doze vitamina i minerala, dok je ta brojka za one koji doručkuju bila 41%. Isto tako, oni muškarci koji preskaču doručak imaju veći rizik od srčanog udara, i to za 27%.
Primjerice, muškarci koji su preskakali doručak su imali 15% veći rizik od debljanja i 21% veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, pokazale su prijašnje studije.
Znanstvenici su zaključili da doručak zapravo vodi prema zdravijoj prehrani ostatak dana, što u konačnici vode do boljeg zdravlja srca.
- Ova studija pokazuje da rizik od srčanih bolesti ovisi ne samo ono o tome što jedemo nego i kad jedemo - rekla je Victoria Taylor, nutricionistica iz British Heart Foundationa.
Koliko često trebate jesti?
Češće jedenje je povezano s nižim rizikom od pretilosti. Studija iz Massachusettse proučavala je 500 sudionika i znanstvenici su uočili da ljudi koji jedu četiri puta dnevno ili više imaju manji rizik od pretilosti nego oni koji su jedu tri puta dnevno ili manje. Uz to, primijetili su da je učestalije jedenje povezano s nižim kolesterolom.
Međutim, rezultati navedene studije trebaju biti pažljivo interpretirani jer nije bilo kontrolne skupine pa je važno napraviti dodatna istraživanja prije nego što se donesu zaključci o povezanosti između učestalosti obroka i kardiovaskularnih bolesti.
Kakav doručak odabrati?
S obzirom na to da je doručak važan dio balansirane prehrane, trebate pažljivo odabrati namirnice kojima ćete započeti svoj dan. Smanjite unos rafiniranih šećera, jednostavnih ugljikohidrata i soli.
Ovo su neke vrste doručka koje možete odabrati:
- Zobena kaša - ukusan i jednostavan način da započnete dan s nutrijentima i vlaknima. Možete ju pripremiti s jogurtom, mlijekom ili vodom, no nevjerojatna stvar kod ove namirnice je to što ju možete kombinirati s raznim voćem, dodacima prehrani i orašastim plodovima.
- Pahuljice (muesli) - odaberite one bogate vlaknima i kalcijem, a nastojte izbjegavati one s puno šećera.
- Jaja - Kuhana, kajgana ili na oko, odabir je na vama! Jednostavan (i jeftin) doručak kojim ćete unijeti puno proteina.
- Avokado i tost - Zdrave masnoće iz ovog obroka (ploda) držat će vas sitima do ručka.
