Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko 14 000 osoba zbog moždanog udara, navode podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Na neke čimbenike rizika možemo utjecati i tako smanjiti vjerojatnost nastanka moždanog udara. Među njima su pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, pretilost, prekomjerna konzumacija alkohola, visoki krvni tlak, povišeni kolesterol, šećerna bolest tipa 2, bolesti srca (osobito fibrilacija atrija) te tranzitorna ishemijska ataka (TIA).
Kada govorimo o prehrani, dva su uvriježena obrasca koja se posebno povezuju s manjim rizikom od moždanog udara. To su mediteranska i DASH prehrana koje se temelje na obilju povrća i voća, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, ribi, nemasnim izvorima proteina te zdravim masnoćama, poput maslinova ulja. No među brojnim namirnicama koje čine temelj ovih prehrambenih obrazaca stručnjaci ipak izdvajaju one koje bi mogle imati posebno važnu ulogu u smanjenju rizika od moždanog udara, piše Prevention. To su:
1. Zeleno lisnato povrće
Špinat, blitva, kelj, rikula i drugo zeleno lisnato povrće trebalo bi se što češće naći na tanjuru. Jedan od razloga je njihov sadržaj nitrata. Organizam ih može pretvoriti u dušikov oksid, spoj koji pomaže opuštanju krvnih žila i boljem protoku krvi te može pridonijeti regulaciji krvnog tlaka. Cikla je, poput lisnatog povrća, bogata nitratima. Istraživanje objavljeno u časopisu European Journal of Epidemiology povezalo je unos nitrata iz povrća s manjim rizikom od moždanog udara. Osim toga, lisnato povrće obiluje vlaknima, vitaminima, mineralima i drugim zaštitnim biljnim spojevima.
2. Naranče i drugo citrusno voće
Naranče, mandarine, limun i grejp sadrže vitamin C, folat i kalij, kao i različite biljne spojeve s antioksidativnim i protuupalnim djelovanjem. Citrusi su također dobar izvor topljivih vlakana koja mogu pomoći u snižavanju LDL kolesterola, što je jedan od važnih čimbenika rizika za bolesti krvnih žila. Ipak, s grejpom treba biti oprezan jer može utjecati na djelovanje određenih lijekova, pa osobe koje redovito uzimaju terapiju trebaju se prethodno konzultirati sa svojim liječnikom i ljekarnikom.
3. Orasi
Šaka oraha pomaže u dodavanju zdravih masnoća u svakodnevnu prehranu. Orasi su posebno bogati alfa-linolenskom kiselinom (ALA), vrstom omega-3 masne kiseline. Sadrže i vlakna, antioksidanse te druge tvari koje mogu povoljno djelovati na zdravlje srca i krvnih žila. U istraživanju objavljenom u časopisu Circulation, redovita konzumacija oraha tijekom dvije godine bila je povezana sa smanjenjem razine LDL kolesterola.
4. Jogurt
Također može biti koristan dio prehrane usmjerene na zdravlje srca i krvnih žila. Osigurava kalcij i kalij, a fermentirani proizvodi poput jogurta sadrže i korisne bakterijske kulture. Neka istraživanja povezuju veću konzumaciju fermentiranih mliječnih proizvoda s manjim rizikom od moždanog udara. No, pritom svakako izbjegavajte voćne i razne aromatizirane jogurte koji uglavnom sadrže velike količine dodanog šećera. Umjesto toga, posegnite za običnim jogurtom ili grčkim kojima možete dodati svježe voće i orašaste plodove.
5. Zob
Zob je jedan od najjednostavnijih načina da povećate unos topljivih vlakana. Posebno je važan beta-glukan, vrsta vlakna koja može pomoći u snižavanju LDL-a. Zob također sadrži magnezij, vitamine skupine B i različite antioksidativne spojeve. Cjelovite žitarice općenito se povezuju s boljim zdravljem krvnih žila, a mogu pomoći i u stabilnijoj kontroli šećera u krvi. Umjesto zaslađenih pahuljica za doručak, bolji je izbor obična zobena kaša uz voće, orašaste plodove i jogurt.
6. Masna riba
Losos, sardine, skuša i haringa posebno su vrijedni zbog sadržaja omega-3 masnih kiselina EPA i DHA. Mogu imati povoljan učinak na trigliceride, upalne procese i zdravlje srca, a prehrana bogata ribom povezuje se s manjim rizikom od moždanog udara. Masna riba također je kvalitetan izvor proteina i može biti dobar izbor umjesto procesiranog mesa.
7. Namirnice bogate topljivim vlaknima
Topljiva vlakna u probavnom sustavu stvaraju svojevrsni gel koji usporava probavu i može pomoći u regulaciji šećera u krvi i razine LDL-a. Visoki krvni tlak, povišeni kolesterol i poremećena regulacija šećera među su važnim čimbenicima koji povećavaju rizik od bolesti krvnih žila. Topljiva vlakna nalaze se u namirnicama poput:
• jabuka
• krušaka
• marelica
• smokava
• mrkve
• brokule
• batata
• zobi
• mahunarki
8. Grah i druge mahunarke
Grah, leća, slanutak i druge mahunarke istodobno daju biljne proteine i vlakna, zbog čega su posebno korisne u prehrani koja štiti srce i krvne žile. Crveni i crni grah, primjerice, sadrže znatne količine topljivih vlakana, a mogu poslužiti i kao zamjena za dio mesa u obroku. To je važno jer smanjenje unosa namirnica bogatih zasićenim mastima, osobito procesiranog mesa, može biti dio prehrane koja pogoduje zdravlju krvožilnog sustava.
Da, i kava je dio prevencije
Osim već navedenog, stručnjaci na popis poželjnih namirnica dodaju i sljedeće:
Avokado osigurava kalij i jednostruko nezasićene masnoće, dok zeleni čaj sadrži katehine – biljne spojeve s antioksidativnim djelovanjem.
I kava može biti dio zdrave prehrane ako se konzumira umjereno, a istraživanja su je povezala s povoljnim kardiovaskularnim ishodima.
Čak se i tamna čokolada može povremeno naći na jelovniku. Kakao sadrži flavonoide koji mogu povoljno djelovati na funkciju krvnih žila.
Dio paketa
Važno je ipak spomenuti da ne postoji namirnica koja će sigurno spriječiti moždani udar. Osim prehrambenog obrasca, važno je voditi računa o krvnom tlaku kao jednom od najvažnijih čimbenika rizika za moždani udar. Potom treba uvesti u svoju svakodnevicu redovitu tjelesnu aktivnost, održavati zdravu tjelesnu masu, šećer u krvi te prestati pušiti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....