Jutro prođe u jurnjavi: djeca se bude, netko traži čarape, netko ne želi obući jaknu, a vi kavu pijete s jednom nogom već vani. Doručak je kriška kruha usput ili ono što je dijete ostavilo na tanjuru. Oko 11 sati javlja se glad koja se teško ignorira, a navečer dolazi poznata misao: danas skoro ništa nisam jela, mogu si priuštiti.
Ako pritom pokušavate smršaviti, lako je zaključiti da vam jednostavno nedostaje volje. Najčešće nije tako. Stalna glad obično pokazuje da obroci tijekom dana nisu raspoređeni ni složeni tako da vas drže sitima, a to je nešto što se može promijeniti postupno i bez gladovanja.
Zašto se glad skuplja kroz dan
Kad ujutro preskočite obrok, glad ne nestaje, nego se nakuplja kroz cijeli dan. Večer je trenutak kad napokon stanete i sjednete, ali i trenutak kad se ta nakupljena glad najlakše pretvori u grickalice, nešto slatko ili duplu porciju večere. Tome pridonose i proturječna pravila koja se stalno ponavljaju: ne jedite poslije 18 sati, izbjegavajte krumpir, ugljikohidrati su neprijatelj. Nakon nekoliko takvih savjeta mnoge žene više ne znaju što smiju pojesti, pa tijekom dana jedu premalo, a navečer previše. Sitost zato ne ovisi samo o tome koliko jedete, nego i o tome kada jedete i što je na tanjuru.
Pet navika koje najčešće održavaju glad
1. Doručak usput ili nikakav
Ujutro se pobrinete da su svi obučeni, nahranjeni i spremni, a za sebe uhvatite tek krišku kruha u prolazu ili ostatke s dječjeg tanjura. Rijetko je riječ o tome da ne znate koliko je doručak važan; problem je vrijeme, jer u jutarnjoj gužvi vlastiti obrok najlakše otpadne. Posljedica se osjeti već prijepodne, kad vas oko 11 sati uhvati jaka glad, a nastavlja se do večeri, kad se preskočeno lako nadoknadi hranom koja ne zasiti. Doručak zato pripremite navečer, kad je kuća mirnija: u dvije posude s poklopcem složite zobene pahuljice, grčki jogurt ili skyr, mlijeko, bananu ili bobičasto voće i malo chia sjemenki, pa ujutro samo otvorite hladnjak i sjednite na pet minuta.
2. Štednja tijekom dana za večer
Dan prođe uz kavu i pokoji zalogaj, a navečer zaključite da ste skoro ništa jele i da si sada možete priuštiti više. Takvo razmišljanje djeluje logično jer se čini da ste tijekom dana uštedjele, a mnoge žene i namjerno jedu što manje tijekom dana vjerujući da tako brže mršave. No glad koja se skupljala satima traži svoje, pa večer često završi grickalicama, nečim slatkim ili duplom porcijom večere, a ušteda se izgubi. Pokušajte ovaj tjedan pojesti pravi obrok ujutro i još jedan sjedeći oko podneva, makar bio jednostavan. Kad je hrana ravnomjernije raspoređena kroz dan, večer postaje običan obrok, a ne trenutak nadoknađivanja.
3. Strah od večere poslije 18 sati
Mnoge mame tek navečer, kad djeca zaspu, stignu sjesti i pojesti obrok u miru, a onda se sjete pravila da poslije 18 sati ne smiju jesti. Pravilo je popularno jer je jednostavno, ali ne uzima u obzir kako izgleda dan većine obitelji. Neke zato odu spavati gladne, a druge kasno navečer grickaju jer pravi obrok tobože nije dopušten, pa slijede noćni napadi gladi i osjećaj da ste opet pogriješile. Za mršavljenje je važnije što jedete nego koliko je sati. Navečer zato birajte laganu, a zasitnu večeru, primjerice povrće s piletinom, i pojedite je sjedeći, bez grižnje savjesti.
4. Obroci koji se brzo probave
Kad se pokušavate snaći u savjetima o prehrani, lako je završiti s tanjurom bijele tjestenine ili sendvičem od bijelog kruha, ili pak izbaciti sve priloge jer su ugljikohidrati proglašeni neprijateljem. Takve odluke često nastaju iz zbunjenosti: savjeti si proturječe pa se bira ono što je najbrže ili najstrože. U oba slučaja glad se brzo vraća, pa se između obroka poseže za grickalicama. Prilozi s više vlakana probavljaju se sporije i kod mnogih dulje drže sitima. Jedan je takav batat, koji ne traži poseban recept: ispecite ga u pećnici na 200°C dok ne omekša i poslužite uz piletinu i povrće, dodajte u salatu ili od njega skuhajte juhu.
5. Žudnja za slatkim
Popodne ili navečer javi se osjećaj da bi samo čokolada ili keks mogli pomoći, iako niste nužno gladne. Za mnoge žene upravo je žudnja za slatkim veća prepreka od same gladi, osobito kad su obroci tijekom dana bili oskudni ili su se svodili na bijeli kruh i slično. Slatkiši kratko zadovolje, ali nakon njih kod mnogih ubrzo dođe nova želja za nečim slatkim, pa se krug ponavlja i dan završi s više zalogaja nego što ste planirale. Pomaže da slatkoću unesete u obroke koji zasite: bananu ili bobičasto voće u jutarnju zob, malo kakaa u jogurt ili komad pečenog batata, koji je prirodno sladak, a uz to sadrži i vlakna.
Što možete promijeniti već sljedeći tjedan
- Birajte brze i jednostavne recepte u kojima stvarno uživate. Obrok koji vam je fin i koji složite u nekoliko minuta lakše ćete ponavljati iz dana u dan nego strogi jelovnik koji vas umori već nakon par dana.
- Neka svaki obrok ima nešto što zasiti: grčki jogurt ili skyr, zobene pahuljice, povrće ili prilog s više vlakana, poput batata. Tako glad sporije raste do sljedećeg obroka.
- Pripremite unaprijed ono što možete. Doručak složen navečer u posudu s poklopcem ili veća količina pečenog batata za nekoliko dana skidaju s vas svakodnevno pitanje što pojesti kad nemate vremena.
- Ne zabranjujte si cijele skupine namirnica. Krumpir, prilozi i večera poslije 18 sati nisu problem sami po sebi; važnije je što se nalazi na tanjuru.
- Slatko uklopite u obroke umjesto da ga tražite između njih, primjerice voće u jutarnjoj zobi ili malo kakaa u jogurtu.
- Jedite sjedeći i bez žurbe, i ujutro i navečer, kad god je to moguće.
Sitost tijekom mršavljenja ne dolazi od jednog posebnog obroka ni od strogih zabrana. Dolazi od dana koji je raspoređen tako da glad nema prostora rasti do večeri i od jela koja su jednostavna, zasitna i fina. Počnite od jedne ili dvije promjene i pratite kako se kroz nekoliko dana mijenja to koliko često mislite na hranu.
Recepte i kratke treninge koji će vam pomoći da dođete do željene linije možete pronaći u besplatnoj Momtivation aplikaciji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....