U svijetu u kojem smo stalno bombardirani kratkim sadržajem, tekstualnim porukama i e-porukama koje nam odvlače pažnju od zadatka, ne čudi što se raspon pažnje smanjuje. Istraživanja pokazuju da se Britanci mogu usredotočiti na zadatak u prosjeku samo 17 minuta i 10 sekundi, a vjerojatno je to smjer u kojem ide i ostatak populacije u razvijenim zemljama. Ankete provedene na više od 2.000 odraslih osoba također su otkrile da sposobnost pažljivog slušanja partnera često traje tek nešto više od 19 minuta.
- Sposobnost fokusiranja nije fiksna. To je naučena vještina i možemo ju trenirati kako bismo je poboljšali, pomažući time sebi da ponovno vratimo sposobnost koncentracije i zaštitimo se od kognitivnog propadanja. Mozak ima tu izvanrednu sposobnost preoblikovanja, poznatu kao neuroplastičnost, što znači da postupno možemo obnoviti svoju sposobnost fokusiranja. Vaš mozak kontrolira sve što radite, od toga kako se krećete do toga tko ste, stoga je važno biti svjestan koliko se dobro možete usredotočiti na različite zadatke. Čak i ako je zdravlje vašeg mozga u redu i nemate demenciju, i dalje je važno biti proaktivan i brinuti o svom mozgu izgradnjom kognitivne rezerve, što može barem odgoditi pojavu demencije - rekla je dr. Faye Begeti, neurologinja i neuroznanstvenica iz Sveučilišnih bolnica Oxford, koja je otkrila tri praktična koraka za jačanje fokusa i zaštitu zdravlja mozga.
1. korak: Napravite inventuru svog fokusa i identificirajte okidače
- Iako većina ljudi može prepoznati očite znakove gubitka pamćenja, poput zaboravljanja nedavnih događaja ili razgovora, skloniji smo biti puno samozadovoljniji kada su u pitanju propusti u pažnji - kaže dr. Begeti, dodajući da uočavanje trenutka ometanja i namjerno izazivanje mozga da se preusmjeri može pomoći u smanjenju njihova utjecaja.
Jednostavna samorevizija može otkriti koliko često vam misli zapravo lutaju tijekom dana i pomoći u prepoznavanju vašeg osobnog „kriptonita”. Bilo da se radi o skrolanju po ekranu dok gledate televiziju, prebacivanju između kartica preglednika ili crtanju na sastancima, ove navike mogu iscrpiti mentalnu energiju i ostaviti nas u magli.
- Kad obavljamo više zadataka istovremeno, mozak se zapravo ne fokusira na dvije stvari istovremeno. Umjesto toga, brzo se prebacuje između zadataka, što nas čini manje produktivnima, sklonijima pogreškama i mentalno iscrpljenima - objašnjava dr. Begeti.
Praćenje kada vam pažnja odluta i što je pokretač toga može vam pomoći da prepoznate kada je vaš fokus najjači i gdje se možda trebate malo više potruditi kako biste izgradili mentalnu otpornost.
2. korak: Smanjite distrakcije i napravite reviziju zdravlja mozga
Ne nedostaje savjeta o ograničavanju distrakcija, od alata za blokiranje aplikacija do izbjegavanja pametnih telefona odmah ujutro. No, pridržavati se tih taktika može biti teško. Umjesto da se stvari potpuno izbace ili isključe, dr. Begeti predlaže da se usredotočite na aktivnosti koje aktivno izazivaju mozak i unose malo izazova.
- Nemojte se uvijek zadovoljiti najlakšom opcijom. Izložite se novim okruženjima koja potiču vaš mozak na stvaranje novih veza, poput odabira nove rute do posla koja uključuje više hodanja. Tada će vam biti teže automatski skrolati, kao što to činite u tramvaju ili autobusu, i uložit ćete dovoljno truda da pažnja postane svjesni izbor, a ne refleks. Također je važno procijeniti svoje cjelokupno zdravlje i paziti da nepotrebno ne opterećujete svoj mozak – kaže dr. Begeti.
Kako starimo, mozak se prirodno počinje smanjivati, što je proces koji može započeti već u tridesetima, dijelom zbog gubitka bijele tvari koja omogućuje komunikaciju različitih područja mozga. Ovaj pad mogu ubrzati promjenjivi čimbenici rizika, poput debljanja, gubitka sluha, visokog krvnog tlaka i infekcija.
- Sluh je ogroman faktor kada je u pitanju zdravlje mozga. Zaštita sluha je važna i, ako primijetite da se pogoršava, ključno ga je provjeriti. Dokazi pokazuju da slušni aparati smanjuju rizik od demencije, učinkovito ga vraćajući na početnu razinu. Nekontrolirani visoki krvni tlak u srednjim godinama također je dosljedno povezan s vaskularnom demencijom, a to je nešto što se često može liječiti ako se otkrije rano – ističe dr. Begeti.
3. korak: Izgradite kognitivnu rezervu
Nakon tjedan ili dva malih, ali značajnih promjena (kad se pažnja počne poboljšavati), sljedeći korak je izgradnja kognitivne rezerve.
- Pažnja i pamćenje su ograničeni resursi te stoga mozgu trebaju redovite pauze od stimulacije uz značajne izazove – navodi dr. Begeti.
Kognitivna rezerva opisuje otpornost mozga na oštećenja i propadanje, a studije pokazuju da može značajno odgoditi pojavu Alzheimerove bolesti.
- To je kao bankovni račun. Ako ste s vremenom uštedjeli, manja je vjerojatnost da ćete ući u minus – kaže dr. Begeti.
Osobe s većom kognitivnom rezervom imaju znatno manju vjerojatnost da će razviti simptome Alzheimerove bolesti, čak i ako imaju temeljne promjene u mozgu. Izgradnja se može dogoditi u bilo kojoj dobi, prihvaćanjem novosti i izazova.
- To mogu biti putovanja na nova mjesta ili učenje novog jezika, no ključno je izaći iz svoje zone komfora i raditi stvari u kojima još niste dobri jer to je ono što prisiljava mozak da se preoblikuje. Bilo da se radi o obroku bez ekrana, svakodnevnoj križaljci ili učenju mandarinskog, takve male promjene mogu ojačati pažnju, izoštriti fokus i pomoći u zaštiti mozga za kasniji život - poručuje dr. Begeti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....