Ove tri namirnice najviše zagađuju, a jedemo ih gotovo svaki dan. Jedna će vas iznenaditi

Način na koji jedemo, ali i količina hrane koju bacamo, izravno utječe na klimatske promjene. Svaka namirnica ima svoj ugljični otisak koji nastaje još tijekom uzgoja, prerade, transporta i skladištenja. Kad se ta hrana na kraju ne iskoristi i završi u otpadu, nastaju dodatne emisije zbog razgradnje organskog otpada. Drugim riječima, bacanje hrane povećava ukupni ugljični otisak prehrambenog sustava. Upravo zato inicijativa Biraj zeleno educira i potiče potrošače na održivije prehrambene navike te smanjenje otpada od hrane u kućanstvima. U sklopu inicijative stručnjaci Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (PBF) analiziraju ugljični otisak različitih namirnica i razvijaju smjernice koje potrošačima pomažu smanjiti utjecaj na okoliš.

- Naša prehrana može biti snažan alat za smanjenje emisija. Ne moramo raditi drastične promjene, dovoljno je da svatko od nas tjedno zamijeni samo nekoliko obroka namirnicama nižeg CO₂ otiska i učinak na razini društva postaje ogroman - kaže prof. dr. sc. Anet Režek Jambrak s PBF-a.

Primjerice, govedina ima najveći ugljični otisak, čak 27 kg CO₂e po kilogramu, dok piletina stvara oko 6,9, a riba 5,1 kg CO₂e/kg. S druge strane, biljne namirnice imaju daleko manji utjecaj: leća tako stvara tek 0,9 kg CO₂e/kg hrane.

Leća je izuzetno zdrava namirnica i ima čak trideset puta manji utjecaj na okoliš od mesa. Jedete li je?

Ozgur Senergin/Shutterstock

Lokalnost i sezonalnost

Kada je riječ o voću, lokalnost igra ključnu ulogu. Mandarine iz doline Neretve imaju 30-50 posto manji ugljični otisak od uvoznih naranči koje putuju iz Španjolske, Italije ili Grčke. Slično je i između jabuka lokalne i inozemne proizvodnje, dok tropsko voće poput banana iz Ekvadora i Kolumbije ima još veći otisak jer prelazi tisuće kilometara, pa tako doseže i do 1,1 kg CO₂e/kg.

Sezonalnost je još jedan ključni čimbenik. Povrće poput rajčica, tikvica, paprika i blitve ima najniži otisak kada prirodno sazrijeva (ljeti i u ranu jesen) bez potrebe za dodatnom energijom u plastenicima ili dugotrajnim skladištenjem. Zato stručnjaci ističu sezonski odabir kao jednostavan, ali vrlo učinkovit način smanjenja emisija.

- Kad jedemo sezonski, jedemo i klimatski odgovorno - kaže prof. Režek Jambrak.

Odabir domaće i sezonske hrane uz manji unos mesa smanjuje naš utjecaj na klimatske promjene.

Smanjite porcije mesa

Osim zamjene namirnica s visokim CO₂ otiskom održivijim opcijama, stručnjaci naglašavaju i važnost pravilnog planiranja obroka i odabira odgovarajućih porcija.
- Smanjenje veličine porcija osobito je važno jer provedena istraživanja pokazuju da su u Hrvatskoj porcije mesa (namirnice s jednim od najvećih okolišnih otisaka) često znatno veće nego u mnogim drugim zemljama. Takav pristup utječe i na zdravlje pojedinca jer pridonosi prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti - naglasila je prof. dr. sc. Ivana Rumbak s PBF-a.