Dojenje je najkorisniji način prehrane novorođenčeta čiji pozitivan utjecaj ostaje kroz cijeli život. Kratkoročno, poznato je da djeca koja nisu dojena češće pobolijevaju od upala dišnih puteva i upala uha, češće moraju biti hospitalizirana. Dokazan je i dugoročan utjecaj – djeca koja nisu dojena kasnije su u životu sklonija prekomjernoj tjelesnoj težini i debljini, ali i svemu onome što ide uz pretilost - visokom krvnom tlaku, visokom kolesterolu, dijabetesu...
Ritam napretka
- U prva dva-tri mjeseca isključivo dojena djeca jako brzo napreduju i dobivaju na težini, a zatim se taj prirast uspori. Neke majke se zabrinu jer misle da nemaju dovoljno mlijeka, no nije tako – dojena djeca jednostavno tako rastu, priroda je to odlično uredila – kaže izv. prof. dr. sc. Anita Pavičić Bošnjak, voditeljica Ambulante za medicinu dojenja u Klinici za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb.
Bolji rezultati
Dodaje da su dojena djeca manje sklona imunološki posredovanim bolestima poput Crohnove bolesti ili celijakije te da se bolje kognitivno razvijaju od nedojene djece, s boljim rezultatima na testovima inteligencije i boljim školskim uspjehom.