Povodom Svjetskog dana debljine, koji se obilježava 4. ožujka, na Trgu bana Jelačića održana je velika javnozdravstvena akcija pod globalnim sloganom „8 milijardi razloga za djelovanje protiv debljine“. Akciju je organiziralo Hrvatsko društvo za kronične bolesti u suorganizaciji s Gradom Zagrebom, Hrvatskim akademskim sportskim savezom (HASS) i Zagrebačkim akademskim sportskim savezom (ZASS) te u partnerstvu s brojnim stručnim društvima i institucijama.
Mjerenja provedena na terenu razotkrila su zabrinjavajuću sliku zdravlja građana, jer je kod čak 90 posto onih koji su pristupili pregledu utvrđena prekomjerna tjelesna masa ili debljina. Uz to je kod 40 posto građana izmjerena arterijska hipertenzija, dok je kod 10 posto utvrđena hiperglikemija, pri čemu polovica njih uopće nije znala da ima visoke vrijednosti šećera u krvi.
Zabrinjavajuće brojke
- Svjetski dan debljine 2026. obilježava se u trenutku kada su brojke zabrinjavajuće. Globalna poruka naglašava da debljina nije problem „nekih drugih“, već pitanje koje se tiče cijelog društva. Poseban naglasak stavlja se na potrebu promjene društvene percepcije. Stigma i okrivljavanje osoba koje žive s debljinom jedan su od glavnih razloga zašto se ljudi kasno javljaju liječniku ili uopće ne ulaze u sustav liječenja. Debljina se često promatra kao rezultat slabosti ili neodgovornosti, iako je riječ o složenoj bolesti na koju utječu genetika, hormoni, okoliš, socioekonomski uvjeti, stres, način života i dostupnost zdravstvene skrbi - istaknula je dr. sc. Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti i navela da se 2035. godine predviđa da će oko četiri milijarde ljudi živjeti s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Posebno su alarmantni podaci o djeci školske dobi, kod kojih su stope debljine porasle gotovo pet puta od 1975. godine.
Izv. prof. dr. sc. Dario Rahelić, dr. med., predstojnik Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur, naglasio je medicinsku težinu ovog problema.
- Debljina nije samo estetski problem, nego važan javnozdravstveni i socioekonomski problem koji je prepoznala i Svjetska zdravstvena organizacija, koja je debljini dodijelila šifru u klasifikaciji bolesti E 66. Još uvijek ljudi razmišljaju o debljini kao estetskom problemu, hoće li moći obući i zakopčati sako ili odjeću od prošle godine. Mi, liječnici, svjesni smo da je debljina ozbiljna bolest koja je vrlo često udružena s arterijskom hipertenzijom, dislipidemijom i šećernom bolešću, ali rezultira i kardiovaskularnim te malignim bolestima. Često su osobe koje su preuhranjene ili pretile podvrgnute diskriminaciji u svakodnevnom životu, na poslu i u obiteljima, a često razvijaju anksioznost i depresiju, što ponovno vodi prejedanju. To je začarani krug koji je potrebno što ranije prekinuti - poručio je dr. Rahelić.
Promicanje zdravih navika
Izv. prof. dr. sc. Antonija Balenović, dr. med., voditeljica Odjela za promicanje cjeloživotnog zdravlja HZJZ-a, upozorila je da unatoč aktivnostima problem ne jenjava.
- Prekomjerna tjelesna težina i debljina sveprisutni su izazovi u svijetu, koji nisu zaobišli ni Hrvatsku, kako odraslu tako i dječju populaciju. Pa iako se o tome sve više priča i poduzimaju aktivnosti i različita istraživanja, problem se ne smanjuje. Uzroci su multifaktorijalni, pa je o debljini važno govoriti ne samo iz perspektive stigme ili bolesti kojima debljina doprinosi, nego upravo iz pozicije zdravlja i promicanja zdravih navika. Učinjeni su neki dobri iskoraci, npr. uvođenje i praćenje jelovnika u vrtićima i školama, ali s obzirom na brojne okolnosti koje pogoduju sjedilačkom načinu života, poput digitalizacije, potrebno je učiniti puno više - zaključila je Balenović.
Predsjednik Europske studentske sportske asocijacije – EUSA i predsjednik Hrvatskog akademskog sportskog saveza, Haris Pavletić, dr. med., fokusirao se na ulogu akademske zajednice.
- Hrvatski akademski sportski savez ističe važnost promicanja zdravih životnih navika među studentima i općom populacijom. Debljina je jedan od ključnih javnozdravstvenih izazova današnjice, a redovita tjelesna aktivnost i uravnotežena prehrana temelj su njezine prevencije. Studenti su zadnja organizirana i povezana generacija na koju se može sustavno i pozitivno utjecati kroz obrazovni sustav i sportske programe. Upravo zato akademska zajednica ima posebnu odgovornost i priliku poticati aktivan i zdrav način života. Hrvatski akademski sportski savez u suradnji s Hrvatskim društvom za kronične bolesti nastavit će razvijati i provoditi sportske i rekreativne programe dostupne studentima diljem Hrvatske s ciljem očuvanja njihova tjelesnog i mentalnog zdravlja - naglasio je Pavletić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....