Zašto je kombinacija alkohola i ekstremne vrućine toliko opasna za naša tijela? Odgovor leži u mehanizmima koje naša tijela koriste za obranu od visokih temperatura.
Kratki spoj termoregulacije
Prva veća opasnost alkohola ljeti je njegov vazodilatacijski učinak. Kada popijemo ledeno hladno pivo ili koktel, površinske krvne žile se šire. To uzrokuje početni osjećaj svježine kože, ali stvarni učinak je suprotan: krv se usmjerava prema periferiji tijela, snižava krvni tlak i prisiljava srce da brže pumpa kako bi održalo protok krvi do vitalnih organa. Pri ekstremnim vrućinama, srce je već pod izvanrednim stresom jer mora neumorno pumpati krv u kožu kako bi potaknulo znojenje, primarni mehanizam hlađenja tijela. Alkohol ubrzava taj proces do točke pucanja, povećavajući rizik od toplinskog udara, nesvjestice i kardiovaskularnog kolapsa.
Dehidracija
Drugi neprijatelj je brza dehidracija. Alkohol je snažan prirodni diuretik: djeluje tako što inhibira proizvodnju antidiuretskog hormona (ADH ili vazopresina), koji normalno govori bubrezima da zadržavaju tekućinu. Bez ove biološke kočnice, tijelo izbacuje daleko više tekućine nego što je unosi. Stručnjaci procjenjuju da se za svaki konzumirani gram čistog alkohola izlučivanje urina povećava za oko 10 mililitara. Ako ovom učinku dodamo masivan gubitak tekućine i mineralnih soli zbog znojenja, ravnoteža vode u tijelu brzo prelazi u negativno područje. Dehidracija smanjuje sposobnost znojenja, blokirajući jedini prirodni klima-uređaj koji imamo. Od te točke, unutarnja temperatura tijela može porasti do kritičnih razina.
Kako se zaštititi (i što piti)
Tijekom toplinskih valova, jedino učinkovito piće za gašenje žeđi je voda, po mogućnosti obogaćena mineralnim solima (posebno kalijem i magnezijem) ako je znojenje intenzivno. Alkoholna pića, žestoka pića, pa čak i pivo s niskim udjelom alkohola treba izbjegavati tijekom najtoplijih sati dana ili tijekom vježbanja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....