Dvominutni test mogao bi pokazati rizik za bolesti srca, dijabetes pa čak i neke vrste raka

Može li nekoliko kapi krvi iz prsta pružiti dodatne informacije o našem metaboličkom zdravlju i mogućem riziku od razvoja kroničnih bolesti? Novo istraživanje objavljeno u časopisu Frontiers in Science sugerira da bi odgovor mogao biti potvrdan, no autori upozoravaju da će tek veća klinička istraživanja pokazati može li se ovaj parametar koristiti kao pouzdan alat za procjenu rizika od kroničnih bolesti. Riječ je o glukozno-ketonskom indeksu (GKI), pokazatelju koji se izračunava na temelju razine glukoze i ketona u krvi. Autori smatraju da bi taj omjer u budućnosti mogao biti koristan alat za procjenu metaboličkog zdravlja i prepoznavanje osoba koje imaju povećan rizik od razvoja pojedinih kroničnih bolesti. GKI nije zaseban laboratorijski test, a za njegovo određivanje potreban je, kažu znanstvenici, mali uzorak krvi iz jagodice prsta. Mjeri se koncentracija glukoze, odnosno šećera u krvi, te ketona - spojeva koje jetra stvara kada organizam kao glavni izvor energije koristi masti. Tim se pokazateljima može pružiti potpunija slika metaboličkog zdravlja. Odnosno, GKI bi mogao pomoći u procjeni rizika za razvoj nekih od najčešćih nezaraznih kroničnih bolesti, među kojima su kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest tipa 2, pretilost i pojedine vrste raka.

Niži GKI, bolje metaboličko zdravlje

Niži GKI, odnosno niža razina glukoze uz više ketona, objašnjavaju, povezuje se s boljom metaboličkom prilagodbom, dok viši indeks može upućivati na narušeno metaboličko zdravlje. To znači da organizam učinkovitije koristi masti kao izvor energije, umjesto da se gotovo u potpunosti oslanja na glukozu.

Istraživači također smatraju da bi mogao biti koristan u proučavanju metaboličkih čimbenika povezanih s neurodegenerativnim bolestima poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, Huntingtonove bolesti te multiple skleroze. Ipak, važno je imati na umu da istraživanje ne dokazuje kako GKI može predvidjeti ili dijagnosticirati navedene bolesti. Autori iznose hipotezu da bi mogao poslužiti kao dodatni pokazatelj rizika, što tek treba potvrditi u velikim kliničkim istraživanjima.

Metaboličko zdravlje pod utjecajem životnog stila

Nezarazne kronične bolesti odgovorne su za približno tri četvrtine svih smrti u svijetu, a njihov se teret i dalje povećava. Voditelj istraživanja, profesor biologije i genetike Thomas Seyfried s Boston Collegea, smatra da na razvoj mnogih kroničnih bolesti velik utjecaj imaju životne navike.

- Ta stanja nisu neizbježna posljedica genetike, nego su u velikoj mjeri oblikovana životnim stilom – ističe Seyfried, dodajući da bi GKI u budućnosti mogao postati jedan od alata koji pomaže u prevenciji i praćenju kroničnih bolesti.