Iznenađujuće otkriće sugerira da smo možda pogriješili oko načina nastanka bubrežnih kamenaca

Čak jedna od jedanaest osoba tijekom života oboljet će od bubrežnih kamenaca, a više od 70 posto slučajeva pripisuje se kalcijevim oksalatnim kamencima. Stvaraju se kada je mokraća prezasićena kalcijem, oksalatom ili oboje. Ključni rizični čimbenici uključuju hiperkalciuriju, hiperoksaluriju, smanjen volumen urina te nizak sadržaj inhibitora kristalizacije poput citrata. Kristali se mogu zadržati u bubrežnim tubulima, gdje postupno rastu i formiraju kamenac.

Rizični čimbenici

Rizik za nastanak ove vrste kamenaca povećavaju nedovoljan unos tekućine, prehrana bogata oksalatima (npr. špinat, orašasti plodovi, čokolada), visok unos natrija i životinjskih proteina, metabolički poremećaji, genetska predispozicija i neke bolesti probavnog sustava koje povećavaju apsorpciju oksalata.

No, možda će biti potrebno ažurirati tretmane i smjernice za bubrežne kamence.

Pronađene bakterije

Naime, po prvi put, znanstvenici su otkrili dokaze o bakterijama skrivenima u bubrežnim kamencima. Ove očvrsle grudice malih kristala nastaju od kemikalija u urinu i smatra se da nastaju zbog nedostatka tekućine ili visoke koncentracije minerala i kemikalija. Većina bubrežnih kamenaca smatra se neinfektivnima nakon što se izbace. Ali to možda ipak nije istina.

Studija koju su vodili istraživači sa Sveučilišta Kalifornija u Los Angelesu (UCLA) sada je utvrdila da su kalcijevi oksalatni bubrežni kamenci, najčešći tip, obogaćeni bakterijama. Zapravo, ti kamenčići sadrže slojeve bakterija kao dio svoje unutarnje strukture.

- Ovo otkriće dovodi u pitanje dugogodišnju pretpostavku da se kamenčići razvijaju isključivo kemijskim i fizičkim procesima te umjesto toga pokazuje da bakterije mogu živjeti unutar njih i aktivno pridonijeti njihovom nastanku. Otkrivanjem ovog novog mehanizma, studija otvara vrata novim terapijskim strategijama koje ciljaju mikrobno okruženje bubrežnih kamenaca -objašnjava urologinja Kymora Scotland s UCLA-e.

Drugačije strategije liječenja

Nalazi sugeriraju da u nekim slučajevima kada se bubrežni kamenci stalno vraćaju, može postojati bakterijska infekcija bubrega, uretera ili mjehura koja doprinosi ponovnom pojavljivanju.

Ako se ova infekcija liječi, možda će ubuduće biti manje bubrežnih kamenaca.

Scotland ističe i da rezultati istraživanja također mogu pomoći objasniti povezanost između ponavljajućih infekcija mokraćnog sustava i ponovljenog stvaranja bubrežnih kamenaca te pružiti uvid u moguće buduće liječenje ovih stanja, piše u časopisu PNAS.