Kasnija menopauza povezana je s boljim pamćenjem, pokazalo je istraživanje

Može li duljina reproduktivnog razdoblja tijekom života utjecati na zdravlje mozga u starijoj dobi? Novo veliko istraživanje sugerira da bi odgovor mogao biti potvrdan. Znanstvenici su otkrili da su žene koje su imale dulji reproduktivni životni vijek, odnosno veći broj godina između prve menstruacije i menopauze, u starijoj dobi postizale bolje rezultate na testovima kognitivnih sposobnosti od žena koje su ranije ušle u menopauzu. Rezultati su objavljeni u stručnom časopisu Menopause.

Kasnija menopauza, bolje mentalne sposobnosti

Istraživači su analizirali podatke 14.217 žena starijih od 70 godina koje su sudjelovale u istraživanju. Sudionice su tijekom nekoliko godina prolazile niz testova kojima su se procjenjivali pamćenje, verbalne sposobnosti i opće kognitivne funkcije.

Pokazalo se da su žene čiji je reproduktivni životni vijek trajao između 41 i 46 godina ostvarile bolje rezultate od onih kod kojih je trajao 33 godine ili manje. Posebno su se istaknule u testovima verbalnog pamćenja i procjene kognitivnog statusa.

Drugim riječima, žene koje su kasnije ušle u menopauzu imale su određenu prednost kada je riječ o očuvanju mentalnih sposobnosti u poznijoj životnoj dobi.

Hormonska terapija

Istraživanje je donijelo još jedan zanimljiv zaključak koji bi mogao iznenaditi mnoge žene. Naime, hormonska terapija koja se koristi za ublažavanje simptoma menopauze nije bila povezana s boljim kognitivnim rezultatima u starijoj dobi. Štoviše, žene koje su hormonsku terapiju koristile tijekom pet do deset godina menopauze u prosjeku su imale nešto slabije rezultate na pojedinim testovima u odnosu na žene koje je nikada nisu koristile.

Autorica istraživanja Namuunaa Juramt s američkog Sveučilišta Michigan istaknula je kako rezultati ne podupiru teoriju prema kojoj bi započinjanje hormonske terapije unutar deset godina od menopauze moglo štititi mozak od kognitivnog starenja. Prema njezinim riječima, odluka o hormonskoj terapiji i dalje bi se trebala temeljiti prvenstveno na ublažavanju simptoma menopauze te individualnoj procjeni koristi i rizika, a ne na očekivanju da će poboljšati pamćenje ili spriječiti kognitivno propadanje.

Zanimljivo je i da dob prve menstruacije nije pokazala značajnu povezanost s kasnijim kognitivnim sposobnostima. Drugim riječima, važnijim se pokazalo koliko je dugo trajalo reproduktivno razdoblje, a ne kada je ono započelo.

Istraživači su također utvrdili da su žene koje su ušle u menopauzu s 46 godina ili ranije imale izraženiji pad kognitivnih sposobnosti tijekom starenja u usporedbi sa ženama koje su menopauzu doživjele između 53. i 55. godine života.

Iako ovo istraživanje ne dokazuje da hormoni izravno štite mozak, rezultati otvaraju zanimljiva pitanja o povezanosti reproduktivnog zdravlja i zdravog starenja. Znanstvenici smatraju da bi buduća istraživanja trebala uključiti biomarkere biološkog starenja te detaljnije proučiti kako različiti oblici, doze i trajanje hormonske terapije mogu utjecati na zdravlje mozga tijekom godina.

Za sada je poruka jasna: žene koje su dulje bile izložene prirodnim reproduktivnim hormonima tijekom života imale su nešto bolje očuvane kognitivne funkcije u starijoj dobi, dok hormonska terapija sama po sebi nije pokazala zaštitni učinak na pamćenje i mentalne sposobnosti.