Prof. dr. sc. Marica Jandrić Balen otkriva: 60 posto dijabetičara ima manjak ovog vitamina, a ključan je za kontrolu šećera

Piše prof. dr. sc. Marica Jandrić Balen, prim. dr. med., specijalist endokrinolog i dijabetolog

Šećerna bolest je najraširenija metabolička kronična bolest u svijetu, s prevalencijom većom od 9 posto i s predviđanjima da će porasti na 10,2 posto (578 milijuna) do 2030. godine i 10,9 posto (700 milijuna) do 2045. godine. Više od 90 posto osoba s dijabetesom ima dijabetes tipa 2. Uz to što oboljeli imaju dvaput veći rizik od bolesti koronarnih arterija i moždanog udara, što je golem teret za zdravstvene sustave, dijabetes je u svijetu i kod nas u novije vrijeme četvrti uzrok smrti. Ciljevi liječenja dijabetesa su spriječiti ili odgoditi komplikacije i poboljšati kvalitetu života dobrom regulacijom glikemije i drugih metaboličkih parametara, promjenom stila života i individualiziranom farmakoterapijom.

Međutim, liječenje dijabetesa tipa 2 često se usredotočuje na energetski unos i makronutrijente, a podaci iz recentne literature (Journal BMJ Nutrition, Prevention & Health) pokazuju veliku učestalost manjka mikronutrijenata (45,3 posto) kod osoba s dijabetesom.

Hrana bogata omega-3 masnim kiselinama

JUEFRATEAM/SHUTTERSTOCK

Nedostatak nutrijenata

Najrašireniji je nedostatak vitamina D, kod više od 60 posto oboljelih, ali 45 posto osoba s dijabetesom ima i nedostatak magnezija, 28 posto nedostatak željeza, a 22 posto nedostatak vitamina B12. Sve to upućuje na zaključak da cjelokupna prehrana mora biti prioritet. Dodaci hranjivih tvari doista mogu imati utjecaja u liječenju šećerne bolesti, mogu poboljšati kontrolu glikemije, ali i usporiti vaskularno starenje s obzirom na to da utječu na endotelnu funkciju, upalu i oksidativni stres koji prate dijabetes.

Vitamin D ima jako imunomodulatorno i antioksidativno djelovanje, smanjuje upalu i poboljšava funkciju endotela krvnih žila te smanjuje nastanak i napredovanje ateroskleroze, rane i česte komplikacije na velikim krvnim žilama kod osoba s dijabetesom. Također smanjuje inzulinsku rezistenciju, poboljšava osjetljivost na inzulin i time utječe na regulaciju glukoze u krvi. Deficit je vrlo čest kod dijabetičara i važno ga je kontrolirati.

Za osobe s dijabetesom vrlo je važan magnezij - esencijalni mineral koji sudjeluje u mnogim enzimsko-metaboličkim procesima vezanim za glukozu i inzulin, smanjuje upalu, inzulinsku rezistenciju, poboljšava glukozu u krvi i štiti krvne žile, a osobe s dijabetesom često se suočavaju s njegovim deficitom.

Vitamini B-kompleksa (posebno B6, B9 - folna kiselina, B12): sudjeluju u smanjenju homocisteina, koji je nezavisan faktor rizika za vaskularne bolesti. Naročito je važno pratiti B12, pogotovo kod osoba na dugotrajnoj terapiji metforminom.

Cink je mikronutrijent važan u sintezi inzulina i važan antioksidans, čiji manjak kod dijabetičara može dodatno narušiti staničnu signalizaciju inzulina i pojačati upalne procese.

Omega-3 masne kiseline (EPA i DHA): smanjuju trigliceride, često povišene kod osoba s dijabetesom, a povoljno djeluju i na endotel krvnih žila te smanjuju rizik od kardiovaskularnih događaja.

Većinu mikronutrijenata unosimo hranom. Međutim, suplementi nisu zamjena za pravilnu prehranu, fizičku aktivnost i propisanu terapiju. Prije upotrebe bilo kojeg suplementa važna je konzultacija s liječnikom kako bi se definirao deficit i uključila adekvatna suplementacija.

Uravnotežena prehrana ključna je u upravljanju bolešću

Uravnotežena prehrana i po potrebi suplementi, uz pridržavanje liječničkih uputa, vrlo su važna karika u upravljanju dijabetesom. Brojne su namirnice izvor najčešćih deficitarnih tvari u oboljelih od šećerne bolesti.

Magnezij je važan za osjetljivost na inzulin, a dobar izvor su orašasti plodovi, sjemenke (posebno bučine), mahunarke i zeleno lisnato povrće poput špinata. Vitamin D, čiji je manjak čest kod dijabetičara, osiguravaju masna riba (losos, sardina), jaja i obogaćeni mliječni proizvodi, uz umjereno izlaganje suncu. Vitamini B-skupine, osobito B12 i folat, nalaze se u ribi, nemasnom mesu, jajima, integralnim žitaricama i zelenom povrću. Cink se nalazi u sjemenkama, mahunarkama i ribi, dok omega-3 masne kiseline, važne za zdravlje srca, osiguravaju masna riba, lanene i chia sjemenke.

Stručnjaci pišu za vas

U svakodnevnoj kliničkoj praksi liječnici svjedoče rastućem broju kroničnih nezaraznih, autoimunih te malignih bolesti koje velikim dijelom nastaju, razvijaju se i kompliciraju uslijed nutritivnih deficita. Nutritivni deficiti razvijaju se kroz duži period, nerijetko u ranim stadijima ne daju jasne simptome niti dovode do akutnih životno ugrožavajućih stanja, ali, tako prikriveni, polako dovode do mnogih metaboličkih, imunoloških i endokrinoloških poremećaja, narušavanja funkcije organskih sustava, razvoja bolesti i ubrzanog starenja.

Potreba za edukacijom o najnovijim znanjima s područja nutricionizma, o indikacijama i načinima primjene suplemenata i dodataka prehrani, o preventivnoj i terapijskoj medicini, o pravilnom odabiru ključnih nutrijenata u određenim fazama života, stanjima, bolestima i procesima liječenja, te potreba za osnaživanjem suradnje među specijalistima i subspecijalistima različitih područja medicine rezultirala je osnivanjem Hrvatskog društva za suplementaciju u medicini.