Stalno ste promukli, glas vam drhti, teško gutate? Doc. Šimić Prgomet: Mnogi to otpišu kao ‘starost‘ i ne traže pomoć

Nerazgovijetan govor, izražene teškoće u pronalaženju riječi, nagle promjene glasa ili teškoće pri gutanju uvijek zaslužuju stručnu procjenu. Ipak, prečesto se opisuju kao posljedica starenja, ističe doc. dr. sc. Ivana Šimić Prgomet, mag. logopedije iz Klinike za bolesti uha, nosa i grla i kirurgije glave i vrata KBC-a Zagreb. Docentica Šimić Prgomet u razgovoru nam je otkrila kako sačuvati glas i govor tijekom cijelog života.

Vokalni burnout stanje je kronične iscrpljenosti glasovnog aparata nastale dugotrajnim prekomjernim ili nepravilnim korištenjem glasa bez adekvatnog odmora i tehnike, objašnjava doc. dr. sc. Ivana Šimić Prgomet

Biljana Blivajs/CROPIX

Sve češće čujemo za pojam vokalni burnout. Što je to?

Glasovni sustav je mišićni i, kao i svaki mišić, može se preforsirati. Profesionalni zamor glasa ili vokalni burnout stanje je kronične iscrpljenosti glasovnog aparata nastale dugotrajnim prekomjernim ili nepravilnim korištenjem glasa bez adekvatnog odmora i tehnike. Posebno su ugrožene osobe kojima je glas osnovni alat rada: učitelji, odgojitelji, liječnici, novinari, glumci, pjevači, zaposleni u pozivnim centrima i druge profesije koje zahtijevaju višesatnu svakodnevnu glasovnu aktivnost. Istraživanja pokazuju da su učitelji među profesijama s najvećim rizikom te više od polovice njih iskusi ozbiljne glasovne teškoće. Simptomi su promuklost, brzo umaranje glasa, gubitak visokih tonova, osjećaj napetosti i stezanja u grlu te sve veći napor za postizanje iste glasnoće. Rizik povećavaju i drugi čimbenici: stres, umor, nedovoljna hidracija, loša akustika prostora, kronične upale dišnih putova, alergije, refluks želučane kiseline, pušenje te navika govorenja preglasno ili nepravilnom glasovnom tehnikom. Najčešće je uzrok kombinacija više čimbenika koji postupno dovode do preopterećenja glasovnog sustava.

Velik dio tih problema može se prevenirati edukacijom o glasovnoj higijeni, vježbama disanja i rezonancije te učenjem pravilne glasovne tehnike, idealno prije pojave teškoća. Važni su redovito i dovoljno pijenje tekućine, odmaranje, izbjegavanje nepotrebnog povisivanja glasa, korištenje mikrofona kada je to moguće te pravodobno liječenje zdravstvenih stanja koja mogu opterećivati glas.

I stariji trebaju logopeda. Često im drhti glas, isprekidan je, ponekad govore nerazgovjetnije...

Određene promjene glasa, govora i gutanja mogu biti dio procesa starenja, jer se mijenjaju strukture koje sudjeluju u stvaranju glasa i govora. Posljedica može biti slabiji, tiši, promukliji ili nestabilniji glas. Neki stariji ljudi primjećuju da im se glas brže zamara, da povremeno podrhtava, da im ponestaje daha tijekom govora. U stručnom smislu govorimo o dobnim promjenama glasa, presbifoniji. To nije bolest, ali može značajno utjecati na komunikaciju i svakodnevno funkcioniranje.

Slično je s govorom. Starenje može donijeti sporiji tempo govora, povremene teškoće u traženju riječi ili nešto neprecizniju artikulaciju. Međutim, važno je razlikovati promjene koje su očekivani dio starenja od onih koje mogu upućivati na neurološke ili druge zdravstvene probleme, poput Parkinsonove i Alzheimerove bolesti. Nerazgovijetan govor, izražene teškoće u pronalaženju riječi, nagle promjene glasa ili teškoće pri gutanju uvijek zaslužuju stručnu procjenu.

Nažalost, ljudi prečesto to otpišu kao "starost" i ne traže pomoć ili možda i ne znaju da im logoped može pomoći. Logopedska terapija može poboljšati snagu glasa i razgovjetnost, sigurnost gutanja, a time i socijalnu uključenost i kvalitetu života.

Kako sačuvati glas i govor kroz život?

Prije svega, važno je brinuti se o općem zdravlju. Među najvažnijim čimbenicima očuvanja glasovne funkcije su dovoljan unos tekućine, redovita tjelesna aktivnost (poboljšava kapacitet pluća i posturu), kvalitetan san i izbjegavanje alkohola i pušenja – svaki logoped zna razliku između glasa pušača i nepušača od prve rečenice. Izbjegavajte vikanje, ali i šaptanje. Paradoksalno, ono jako napinje glasovni aparat. Naučite disati dijafragmom, jer je glas koji nosi cijelo tijelo daleko otporniji na zamor nego onaj koji producira samo grlo. Ako se profesionalno koristite glasom, educirajte se o vokalnoj tehnici što ranije. I najvažnije: promuklost koja traje dulje od dva do tri tjedna treba stručno procijeniti. Glas je vaš cijeli život i tretirajte ga s poštovanjem koje zaslužuje.

Radite na Odjelu za fonijatriju Klinike za bolesti uha, nosa i grla KBC-a Zagreb i članica ste Multidisciplinarnog tima za tumore glave i vrata KBC-a Zagreb. Koja je uloga logopeda u liječenju?

Kod pacijenata s tumorima glave i vrata nakon završetka liječenja, nažalost, mogu ostati posljedice koje duboko utječu na svakodnevni život: otežani govor, promjena glasa, problemi gutanja i hranjenja te smanjena mogućnost komunikacije. Cilj logopeda nije samo pomoći pacijentu da ponovno govori, nego da ponovno komunicira, jede, pije i što samostalnije živi. Mogućnosti ovise o vrsti bolesti, opsegu zahvata, dobi pacijenta i drugim čimbenicima.

Kod oralnih karcinoma posljedice mogu biti još složenije. Kirurški zahvati, zračenje i drugi oblici liječenja mogu utjecati na pokretljivost jezika, čeljusti, mekog nepca i drugih struktura koje sudjeluju u govoru i gutanju. Pacijent može imati teškoće s izgovorom pojedinih glasova, razgovijetnim govorom, sigurnim gutanjem hrane i tekućine. No, gubitak glasa ili gutanja nakon takvih bolesti nije kraj, moguće je funkciju vratiti ili nadoknaditi i to redovito provodimo u našoj Klinici. Važno je uključiti logopeda i prije početka liječenja, jer prevencija i rana rehabilitacijska intervencija mogu pomoći u očuvanju funkcija govora i gutanja te poboljšati oporavak nakon liječenja. Logopedska terapija primjenjuje se i nakon operacija štitnjače, ako se pacijentu javi poremećaj glasa.