Pišu: doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender, klinički nutricionist, N. Čiča, M. Majoli, S. Ciboci
Dojka - Svakodnevno ekstra djevičansko maslinovo ulje
Karcinom dojke najčešći je oblik karcinoma kod žena. Prehrambeni čimbenici za koje je dokumentirano na imaju ulogu u etiologiji karcinoma dojke uključuju pretilost i konzumaciju alkohola. Ostali prehrambeni čimbenici koji se vežu uz povećan rizik razvoja karcinoma dojke uključuju prekomjeran unos masnoća, mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda te smanjen unos voća i povrća, prehrambenih vlakana, fitoestrogena i maslinova ulja. Naime, studije provedene tijekom proteklih pedeset godina pokazale su kako je incidencija raka dojke znatno niža u žena koje žive na Mediteranu u odnosu na žene zapadnog svijeta. Nažalost, zbog promjena u načinu prehrane Mediteranaca statistike su ponešto promijenjene tijekom protekla dva desetljeća. Međutim, čini se da mediteranska prehrana blagotvorno djeluje na prevenciju malignih bolesti, a dobar dio zasluga može se pripisati visokom unosu ekstra djevičanskog maslinovog ulja koje sadrži fenolne spojeve sa snažnim antitumorskim djelovanjem.
Evo smjernica za prehranu koja može pomoći u prevenciji karcinoma dojke:
● Konzumirajte ekstra djevičansko maslinovo ulje svakodnevno!
● U prehranu uključite sjemenke, orašaste plodove i ulja sjemenki (laneno, bučino, konopljino ulje)
● Uz onkološku terapiju lijekovima uzimajte preporučene doze vitamina D i po potrebi kalcija radi očuvanja koštane mase
● Neka vaša prehrana obiluje mahunarkama - slanutkom, mahunama, graškom, grahom, sojom
● Svakodnevno jedite pet ili više serviranja voća i povrća
● Punomasne mliječne proizvode ograničite i zamijenite napicima od zobi, riže, soje, pira i badema
● Izbjegavajte prženu hranu i hranu bogatu zasićenim i trans-nezasićenim mastima
● Često jedite ribu i ograničite unos crvenog mesa
● Izbjegavajte alkohol i cigarete
Pluća - Češće jesti jabuke, kupusnjače i narančasto povrće
Poslovica “Jedna jabuka na dan, doktor iz kuće van” naročito je točna za rak pluća. Naime, prema rezultatima istraživanja objavljenog u časopisu Journal of the National Cancer Institute, osobe koje redovito jedu jabuke imaju 60 posto niži rizik za razvoj raka pluća od onih koje ih jedu samo povremeno, a za takav učinak zaslužni su flavonoidi kojima obiluje to voće. Kupusasto povrće, poput kelja, cvjetače, zelja ili brokule, povezano je sa smanjenjem rizika za razvoj raka pluća zahvaljujući visokom udjelu antioksidansa luteina. Primjerice, brokula pojačava detoksikacijsko djelovanje enzima iz jetre, što pomaže čišćenju kancerogena.
Među hranom koja štiti od raka pluća važno mjesto ima i narančasto povrće poput batata, mrkve ili buče te zeleno lisnato povrće jer te namirnice obiluju beta-karotenom, a Američki institut za istraživanje raka je 2007. pronašao dokaze da taj biljni pigment smanjuje rizik za rak pluća.
Dobru zaštitu protiv raka pluća pružaju i špinat, grah, mahune i druge namirnice bogate folatima. Istraživanje provedeno u M.D. Anderson Cancer Centru Sveučilišta u Texasu pokazalo je da su bivši pušači koji su imali dovoljnu količinu folata u prehrani smanjili rizik za razvoj raka pluća čak 40 posto.
Kurkumin, sastojak kurkume, u laboratorijskim istraživanjima pokazao se djelotvornim protiv stanica raka pluća, ali i dojke, mozga, debelog crijeva, bubrega, jetre, kože te protiv stanica zloćudnih tumora krvi. Pokazalo se da kurkumin djeluje na nekoliko mehanizama stanične smrti odjednom. Najvažnija preventivna mjera je prestanak pušenja. Već dvadeset minuta poslije prestanka usporit će se rad srca i spustit će se krvi tlak. Kancerogeni plinovi koji nastaju pri prženju hrane, osobito mesa, još su jedan od rizičnih faktora za rak pluća.
U jednom se istraživanju u Kini ustanovilo da pušači koji svaki dan prže meso imaju gotovo tri puta veći rizik za rak pluća zbog plinova koji se oslobađaju prženjem mesa na visokim temperaturama - heterocikličkih amina, a na roštilju se stvaraju i policiklički aromatski ugljikovodici (PAH). No za desetinu ćete smanjiti broj čestica koje se talože u plućima ako roštiljate na otvorenom. Isto tako, osigurajte dobru prozračenost prostorije u kojoj pečete meso. S obzirom na to da je teško odvojiti učinke na zdravlje spojeva koji se oslobađaju prženjem mesa od učinka koje ima takvo meso kada ga pojedemo, izbjegavajte oboje.
Jajnici i maternica - Više voća i povrća te cjelovitih žitarica
Rak jajnika i rak grlića maternice kod nas su, nakon raka dojke, druga najučestalija ginekološka maligna bolest. U više od 99 posto slučajeva uzrokom raka vrata maternice smatra se humani papiloma virus (HPV). Studija sveučilišta u Arizoni ispitivala je učinak zdrave prehrane na rak jajnika, a zaključak je da zdrava hrana utječe na pojavnost i na bolji ishod liječenja jer djeluje na jačanje imunosnog sustava i, posredno, na sposobnost da se bolje reagira na terapiju protiv karcinoma. Prehrana s većim unosom i raznolikosti povrća i voća, s više cjelovitih žitarica, nižim količinama masti i alkohola i s više vlakana smatra se zdravijim načinom prehrane od drugih.
Lanene sjemenke bogate su omega-3 i omega-6 masnim kiselinama, vitaminima B1, B2, željezom i cinkom te višestruko bogatije fitonutrijentom lignanom nego bilo koja druga namirnica. Lignini su predmet mnogih istraživanja zbog mogućih antikancerogenih svojstava. Također djeluju protiv bakterija, gljivica i virusa te ublažavaju simptome menopauze.
Prostata i testisi - Soja, lanene sjemenke i rajčica djeluju zaštitno
Većina tumora prostate raste postupno, muškarac može desetljećima biti bez štetnih posljedica, a kada se rano dijagnosticira, više od 90 posto slučajeva uspješno se liječi. Rak prostate rijedak je prije 40. godine života, a u dobi od 70 do 74 godine bilježi se više od 400 novodijagnosticiranih slučajeva raka prostate na godinu. Čini se da prehrana ima veliku ulogu u prevenciji raka ako gledamo učestalost raka prostate i testisa diljem svijeta, koja se znatno razlikuje. Na Zapadu on može biti i do 30 puta češći nego u Japanu i Kini. Razlika se pripisuje djelomično višim količinama životinjskih bjelančevina i masnoća u prehrani Zapadnjaka. A drugi čimbenik mogao bi biti taj što je prehrana Azijaca bogata sojom, koja sadrži zaštitne fitoestrogene izoflavone. Druga važna skupina fitoestrogena su lignani, kojih posebno mnogo ima u lanenom sjemenu.
Pokazalo se i da likopen, koji prevladava u rajčicama, smanjuje rizik od raka prostate. Od ostalih biljaka preporučuje se jesti bobičasto voće, agrume, kivi, lisnato zeleno povrće, brokulu, prokulice i papriku.
Vitamin E, pokazalo je istraživanje Medicinskog centra Sveučilišta Maryland, može pomoći u blokiranju razvoja stanica raka prostate i testisa. Bogat izvor vitamina E su bademi, pšenično ulje, suncokretovo ulje, sjemenke suncokreta, ulje šafranike i lješnjaci.
Gušterača - Flavonoidi uništavaju stanice raka
Superhrana koja ubija stanice raka su jalapeno paprike, koje su bogat izvor vitamina B koji štiti od raka gušterače. Šalica narezanih jalapeno paprika sadrži 23 posto preporučenog dnevnog unosa tog vitamina, ali ovo povrće sadrži i niz drugih nutrijenata poznatih po tome što suzbijaju razvoj raka gušterače, poput folata, vitamina C i beta-karotena. No, najvažniji su rezultati nedavno provedenih istraživanja prema kojima kapsaicin, također sastojak ovih paprika, može uništiti stanice raka gušterače.
U prevenciji mogu biti vrlo korisne i maline zbog elagične kiseline kojom obiluju, a koja ima dokazana antikancerogena i antimutagena svojstva. Jedno kohortno istraživanje, u kojem je sudjelovalo gotovo 200.000 ispitanika, pokazalo je da antikancerogeni flavonoid - kempferol znatno smanjuje rizik za razvoj raka gušterače. Tim flavonoidom obiluje kelj. Treba spomenuti i istraživanje iz 2013. na Sveučilištu u Illinoisu koje je pokazalo da flavonoidi iz artičoke, celera, peršina, špinata, maslinova ulja, paprike, origana, klinčića, bosiljka, ružmarina, majčine dušice i mente učinkovito štite ovaj organ.
Likopen, kojim posebno obiluje rajčica, u istraživanjima je pokazao odličan učinak protiv stanica raka prostate.
Bubrezi - Izbacivanje mesa smanjit će opterećenje
Zloćudni tumori bubrega češći su u muškaraca nego u žena i kod nas čine tri posto svih slučajeva raka u odraslih. Duhan i prehrana važni su čimbenici koji se povezuju uz ovaj tip raka. Prehrana bogata mesom i šećerom dovodi do povišenog krvnog tlaka i povišenih razina mokraćne kiseline, a jedno i drugo može štetno djelovati na bubrege. Zasićene masnoće, trans-masne kiseline i kolesterol iz namirnica životinjskog podrijetla te bjelančevine iz mesa također mogu opteretiti bubrege kiselinama i oštetiti bubrežne stanice. Nakon nekoliko sati od mesnog obroka bubrezi prelaze u hiperfiltraciju, odnosno u stanje povećanog radnog opterećenja, što nije štetno ako se događa povremeno. Životinjske bjelančevine, kao i svi proizvodi životinjskog podrijetla, mogu, naime, uzrokovati upale. Uz to, razgradnjom životinjskih bjelančevina nastaje više kiselina jer i one sadrže više aminokiselina sa sumporom pa je to još jedan razlog zbog kojeg životinjske bjelančevine mogu biti štetne za bubrege.
S druge strane, odgovarajuća količina biljnih bjelančevina ne dovodi ni do kakvog opterećenja bubrega. Također, voće i povrće razgradnjom uglavnom stvara lužnatost organizma, odnosno alkalne tvari iz voća i povrća pomažu neutralizirati kiseline.
U mesu se nalaze i nitriti, osobito u suhomesnatim proizvodima i koje se dodaju zbog fiksiranja boje i sprečavana rasta bakterija, a nitriti iz životinjskih izvora povezuju se s većim rizikom od raka bubrega. Međutim, neke od namirnica s najvećom razinom nitrata (lisnati kelj, raštika) smanjuju rizik od raka bubrega.
Melanom - Brokula, crveni luk i hren dobri u prevenciji i liječenju
Postoji niz dokaza da određene namirnice mogu pomoći u prevenciji melanoma, ali i u liječenju kad se melanom već razvio. Među namirnicama na prvom mjestu su brokula i crveni luk. Brokula sadrži tvar indol-3-karbinol koja direktno ubija ili sprečava razvoj stanica raka te smanjuje razinu slobodnih radikala, koji pospješuju rast tumora oštećujući DNK. No, brokula (ali i rotkvica, potočarka i druge kupusnjače) sadrži i aktivni biljni spoj sulforafan, koji potiče sintezu bjelančevina koje štite stanice i čuvaju ih od raka. Kvercetin, flavonoid kojeg u izobilju ima u crvenom luku (no, njime obiluju i kapare, rotkvice, jabuke i šljive) ima antioksidativna, protuupalna i protutumorska svojstva.
No, istraživanje provedeno 2010. godine pokazalo je da kombinacija kvercetina i sulforafana sprečava razvoj i migraciju stanica melanoma učinkovitije nego što svaka od te dvije tvari može sama. Još jedna namirnica koja je dobrodošla kao prevencija ili kao pomoć u liječenju raka kože je hren, koji obiluje glukozinolatima, tvarima koje dokazano povećavaju sposobnost jetre da eliminira kancerogene tvari koje uzrokuju rak kože. Tu treba dodati i kurkumin, biljni pigment kurkume za koji su laboratorijski testovi pokazali da potiče samouništenje stanica melanoma. Prehrana koja obiluje srdelama, lososom, pastrvama ili bakalarom, odnosno ribom koja je bogata omega-3 masnim kiselinama, smanjuje rizik za razvoj melanoma za čak 50 posto.
Debelo crijevo - Uvrstite ribu u jelovnik
Osobe koje jedu puno ribe imaju 12% niži rizik od razvoja karcinoma debelog crijeva i rektuma. Ovaj zaključak donesen je na temelju analize 41 studije objavljene od 1990. do 2011. o povezanosti konzumacije ribe te pojave i smrtnosti od kolorektalnog karcinoma. Studije su provedene u SAD-u, Norveškoj, Japanu, Finskoj i drugim zemljama. Kolorektalni karcinom ubraja se među one vrste raka koje je najlakše otkriti na vrijeme jer kolonoskopija i redoviti probir na rak debelog crijeva sa stopostotnom učinkovitošću detektiraju ovaj rak.
Kurkuma, crveni luk, grožđe i bobičasto voće povezuju se sa 40-postotnim smanjenjem rizika za razvoj polipa u karcinom. Tamnozeleno lisnato povrće i mahunarke zbog vlakana visoko su na popisu preporučene prehrane protiv raka.
Općenito, unos visokokalorične hrane s puno mesa i životinjske masti uzrokuje stvaranje određenih štetnih tvari u crijevu koje mogu potaknuti kolorektalni karcinom.