Veći unos vitamina B povezan je s manjim rizikom od moždanog udara, pokazuje veliko istraživanje

Rezultati dviju kohortnih studija nedavno objavljenih u časopisu American Journal of Preventive Cardiology pokazuju da osobe koje unose veće količine određenih vitamina B imaju značajno manji rizik od moždanog udara. Time se dodatno potvrđuje važna uloga prehrane u očuvanju dugoročnog kardiovaskularnog zdravlja. Istraživanje, koje je obuhvatilo više od 220.000 odraslih osoba iz dviju velikih američkih baza podataka, pokazalo je da su ispitanici s najvišim unosom određenih vitamina B imali i do 20 posto manji rizik od moždanog udara u usporedbi s onima koji su ih unosili najmanje. Iako rezultati ne dokazuju izravnu uzročno-posljedičnu vezu, stručnjaci ističu da potvrđuju važnost prehrane kao dijela strategije prevencije.

Veći unos B1, B2, B3, B6 i B9 bio je povezan s manjim rizikom od moždanog udara

PHOTOJULI86/SHUTTERSTOCK

Detalji istraživanja

Podaci su prikupljeni iz projekata Women’s Health Initiative i All of Us Research Program, u kojima su sudionici praćeni tijekom više godina. Tijekom tog razdoblja zabilježene su tisuće slučajeva moždanog udara, što je omogućilo uočavanje povezanosti između unosa vitamina i zdravstvenih ishoda. Posebno su se izdvojili sljedeći vitamini:

• tiamin (B1),
• riboflavin (B2),
• niacin (B3),
• piridoksin (B6) i
• folat (B9).

Veći unos ovih nutrijenata bio je povezan s manjim rizikom od moždanog udara u obje skupine ispitanika.

Vitamini B skupine i homocistein

Znanstvenici pretpostavljaju da je jedan od razloga njihova djelovanja sposobnost regulacije homocisteina, spoja u krvi koji je povezan s oštećenjem krvnih žila i stvaranjem ugrušaka. Povišene razine homocisteina su, naime, poznat čimbenik rizika za moždani udar. Ipak, istraživači naglašavaju da to nije jedini mehanizam. Smanjenje homocisteina objašnjava samo manji dio ukupnog učinka, što upućuje na to da su uključeni i drugi procesi. Jedan od njih može biti kronična upala, koja pridonosi razvoju ateroskleroze i oštećenju krvnih žila, a na koju vitamini B također mogu utjecati.

Važna je umjerenost

Zanimljivo je da rezultati pokazuju kako veći unos ne znači nužno i bolji učinak. Dok je kod folata zabilježena kontinuirana povezanost s manjim rizikom, kod ostalih vitamina uočen je takozvani prag učinka. To, drugim riječima, znači da umjereno povećanje unosa može biti korisno, međutim, pretjerivanje ne donosi dodatnu korist. Stručnjaci pritom naglašavaju da potrebe za vitaminima ovise o pojedincu, uključujući metabolizam i sposobnost apsorpcije.

Hrana kao primarni izvor

Iako su u istraživanju analizirani i prehrana i dodaci prehrani, znanstvenici upozoravaju na oprez pri uzimanju visokih doza suplemenata. Za neke vitamine B još uvijek nema dovoljno kliničkih dokaza koji bi opravdali njihovu široku primjenu u obliku dodataka.

Nutricionisti stoga preporučuju unos vitamina putem hrane. Namirnice bogate vitaminima B uključuju:

• cjelovite žitarice,
• lisnato zeleno povrće,
• mahunarke,
• ribu,
• jaja,
• mliječne proizvode i
• orašaste plodove.

Spomenute namirnice osim vitamina sadrže i druge korisne nutrijente poput vlakana.

Dio šire slike prevencije

Moždani udar složeno je zdravstveno stanje na koje utječu brojni čimbenici, uključujući genetiku, način života i postojeće bolesti. Iako povećani unos vitamina B sam po sebi ne može u potpunosti ukloniti rizik, rezultati istraživanja upućuju na to da pravilna prehrana može biti važan i lako dostupan alat u očuvanju zdravlja srca i mozga. Konačno, u proces potrebe za suplementacijom nužno je uključiti stručnjake - liječnike, nutricioniste i farmaceute.