DVA LICA POKLADNICA

Krafne vs. donuts: Sve što trebate znati o omiljenim poslasticama, plus dva svevremenska recepta

 Marko Miscevic/Cropix/sara_winter/iStock
Veljača je rezervirana za pržene poslastice pa smo se bacili na malo istraživanje i saznali više o krafnama i donutsima

Fotografijama krafni i donutsa na koje nailazimo posljednjih tjedana zbilja je teško odoljeti pa smo odlučili zasukati rukave i baciti se na pripremu ovih, omiljenih poslastica u veljači. No, prije toga, zanimalo nas je koja je zapravo razlika između krafni kakve poznajemo otkad znamo za sebe i šarenih američkih donutsa. Bacili smo se na malo istraživanje i otkrili kako se tajna krije u nekoliko ključnih koraka kod same pripreme, u očito različitom obliku te punjenju i preljevima, ali i o načinu na koji su davih dana ove poslastice nastale. U nastavku donosimo detalje.

image
Quanthem

ZA POČETAK, ŠTO SVE TREBATE ZNATI O KRAFNAMA?

Slasno prženo tijesto tradicionalno punjeno džemom od marelica, osim kod nas, posebno je popularno i u Austriji gdje se naziva "krapfen". Zanimljivo je spomenuti i kako se upravo njemačke i austrijske varijante smatraju začetnicama trenda prženih poslastica u ovakvom obliku. Naime, prvi recepti za krafne potječu iz dalekog 14. stoljeća. U samim počecima, njemačke krafne, krapfen ili berliners, dolazile su u slanim varijantama te su se punile mesom, ribom, gljivama i sirom, a kada je cijena šećera pala, između tijesta počeo se stavljati džem te se sve zajedno pržilo u masti. Tek je kasnije otkriveno kako je krafne moguće i puniti.

Kada već govorimo o različitim varijantama krafni, ne smijemo zaboraviti niti talijanske "bombolone" u kojima se također, baš kao i u austrijskoj i hrvatskoj varijanti,  posebno uživa za vrijeme njihovog spektakularnog karnevala. Recepture za bombolone variraju s obzirom na regije pa ćete tako u Toskani pronaći prazne bombolone prekrivene šećerom, dok bi vas u drugim regijama mogli iznenaditi bogatim punjenjem od slastičarske kreme. 

image
Ericks4n

Dobro je spomenuti i tradicionalne portugalske "malasadas", krafnolike uštipke koji se ne pune, već se prekrivaju mješavinom šećera i cimeta, ali i nizozemske "oliebol" ili "olykoeks" koje dolaze u nešto manjem obliku od "malasadas", ali se također posipaju šećerom. Iako najčešće dolaze u jednostavnijem obliku, u tijesto se za vrijeme pripreme mogu dodati i brusnice ili grožđice. Osim u Nizozemskoj, "oliebol" vole i u Belgiji.

U Hrvatskoj također postoji nekoliko različitih naziva za omiljene pokladnice pa se tako u Slavoniji nazivaju krofne te su, osim u veljači, uvijek ugodno iznenađenje na stolu u i za vrijeme svinjokolje. I iako postoji nebrojeno mnogo varijanti prženog slatkog tijesta u cijelom svijetu, svaka tek za nijansu različita od one druge, moramo priznati, one domaće uvijek su nekako najslađe. Upravo zato, u nastavku donosimo recept za prave domaće, bakine krafne.

RECEPT ZA KRAFNE I NEKOLIKO STVARNO DOBRIH SAVJETA KAKO BI VAM USPJELE BAŠ UVIJEK

image
Marko Miscevic/Cropix/

KAKO SU NASTALI DONUTS?

Trend donutsa posljednjih se godina izrazito raširio i kod nas. Prženo tijesto s rupom u sredini, posipano šarenim mrvicama ili preliveno čokoladom danas se može kupiti čak i u supermarketima, no o američkom specijalitetu zapravo znamo samo da je u pitanju nešto drugačija verzija naših pokladnica.

image
Sara_winter

Vjeruje se kako je nastanak američkih donutsa inspiriran upravo ranije spomenutim nizozemskim "olykoeks" te kako je na ideju u 19. stoljeću došla Elizabeth Gregory, majka kapetana Hansona Gregoryja. Ona je, naime, njemu i cijeloj posadi pripremala prženo tijesto te je u sredinu dodala orahe ili lješnjake kako bi bila sigurna da će se taj, najdeblji dio krafne, ispeći kako treba. Nazvala ih je "doughnuts", što bi u doslovnom prijevodu značilo tijesto s oraščićima.

Kapetan Gregory kasnije je rekao  kako je upravo on zaslužan za prepoznatljivu rupu koja američke donutse razlikuje od onih iz ostatka svijeta. No, u ovom slučaju postoje dvije priče. Jedna govori kako je rupu napravio kako bi lakše uživao i probavio krafnu, a druga kako je rupa u krafnama nastala kako bi mogao jednostavnije upravljati kormilom.

image
Bhofack2

Kasnije su Amerikanci izmislili čak i aparate za pripremu donutsa. Prvi takav pojavio se 1920. godine u New Yorku. Sastavio ga je Adolph Levitt kada je shvatio da ručno ne može ispeći traženi broj donutsa i upravo se njegov aparat smatra prekretnicom koja je donut pretvorila u pravu senzaciju među američkim stanovništvom. 

Danas diljem Amerike postoje brojni shopovi specijalizirani isključivo za proizvodnju i prodaju donutsa. Najpoznatiji su svakako Dunkin' Donuts te Krispy Kreme za koji se vjeruje kako godišnje proizvede čak 20 milijuna donutsa, a samo prodavaonica u Burbanku u Kaliforniji proizvede čak 50 tisuća donutsa dnevno. Koliko Amerikanci zbilja vole ovu prženu poslasticu govori i činjenica da prvi petak u lipnju svake obilježavaju kao National Doughnut Day.

RECEPT ZA KLASIČNE DONUTS

image
Albuquerque

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. ožujak 2021 23:08