Spajanje velikih imena i globalnih brendova u pravilu je vođeno jasnom komercijalnom logikom, a suradnje često ostaju na razini marketinške fasade. Ulazak Novaka Đokovića u vlasničku strukturu danskog lanca "Joe & The Juice" na prvi pogled slijedi taj obrazac. Brend koji već godinama uspješno posluje u gradovima poput Kopenhagena, Londona, New Yorka i brojih metropola sada ima novo glavno lice, čovjeka koji je redefinirao što znači izdržljivost i dugovječnost na sportskoj razini.
Ipak, ono što ovu suradnju čini drugačijom i vrijednom analize jest činjenica da Đoković ne promovira proizvod koji mu je stran. Njegov poslovni potez temelji se na životnom stilu i prehrambenim principima koje javno primjenjuje više od petnaest godina
Đokovićeva transformacija prehrane, koja je postala globalno poznata još oko 2011. godine, daje mu kredibilitet koji mnoge druge javne osobe u sličnim suradnjama nemaju. Njegov fokus na biljnu prehranu bogatu povrćem nije naknadno usvojen narativ, već okosnica njegove sportske karijere. Stoga, kada se u sklopu partnerstva s brendom koji se temelji na svježe cijeđenim, prirodnim sokovima pojavi napitak "Feel Good", to vrijedi popratiti.. Kombinacija mrkve, jabuke, limuna, đumbira, kurkume i maslinovog ulja izravno odražava namirnice koje i sam Đoković godinama ističe kao ključne za svoju fizičku spremu.
Ipak, ključno pitanje ostaje, kakav stvarni utjecaj ovo partnerstvo može imati na Balkanu, osim otvaranja novih prodajnih mjesta? Velike korporacije vješto koriste lica pobjednika kako bi povećale prodaju, no rijetko se događa da takva suradnja nosi potencijal za širu društvenu promjenu. Dapače, mogli bismo čak reći kako bi njegov ulazak na tržište s "Joe & The Juice" mogao direktno utjecati na prehrambene navike mlađe populacije. Ili, barem, na to kakve sokove konzumiraju.
Naravno, iluzorno je vjerovati da je primarni cilj ove suradnje išta drugo osim profita. No, sporedni efekt mogao bi biti značajan. Dok zdravstvene kampanje često ne uspijevaju doprijeti do mladih, komercijalni pothvat poput ovog ima potencijal učiniti konzumaciju povrća i zdravih napitaka ne samo prihvatljivom, već i statusnim simbolom. Ako Đokovićev poslovni potez uspije u tome da mladi u regiji počnu percipirati cijeđeni sok od povrća kao nešto kul, bit će to zanimljiv primjer kako komercijalni interesi mogu proizvesti i neočekivanu društvenu korist.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....