- Ne kažem bez veze pedeset kilometara. Jer, treba jesti lokalno, to je najbolje za naš organizam, a ako je još neposredno prije pripremanja jela ubrano, to je najbolje. Mislim da je to itekako važno sada kada svi želimo ojačati svoj imunitet. Istina, nizozemska tikvica ponekad izgleda bolje od domaće, onako nekako naoko savršeno, ali jeste li se ikada zapitali koliko ‘tikvice’ ima u toj tikvici. Koliko je ona sunca vidjela, gdje je rasla, kako su je i u kojim uvjetima transportirali, preslagivali, skladištili dok nije došla do vašeg tanjura. A, i bolje da nije došla, jer povrće i voće, pa i ostale namirnice transportirane iz udaljenih mjesta, izgube sve ono korisno u sebi i kao da nekako navuku negativnu energiju: ljuti su berači, ljuti prijevoznici, ljuti skladištari, ljuti u dućanu gdje ih slažu na police. Pa, kao da je ta sva ljutina ušla u nju.
Jedemo li lokalno, brinemo li se da se u našem tanjuru nađu samo sastojci koji rastu na pedeset kilometara udaljenosti od našeg staništa, tada jedemo najzdravije. Jer, te su biljke upile istu sunčevu svjetlost kao i mi, istu energiju, borile su se protiv istih nedaća koje i nas pogađaju. Stekle su imunitet, zdrave su, i kad ih takve zdrave unosimo u organizam, on se ne mora boriti protiv nepotrebnih toksina i tako gubiti snagu, nego naprotiv, od njih dobiva prijeko potrebne elemente da bi izgradio vlastiti imunitet - pričala je o svojoj filozofiji prehrane Jelena Tomašević dok smo u košaricu stavljali lišće maslačka, a cvjetove pažljivo držali u stručku - jer i oni su jestivi, a lijepo izgledaju i kao ukras na salatama. - Evo, ovo je medvjeđi luk. Samo malo da dirnem list - kaže Jelena i ponjuši prste.
Da, to je medvjeđi luk. Znate, mora se paziti jer slične listove ima đurđica, a oni su otrovni. No, nema straha, jer osim što medvjeđi luk intenzivno miriše po luku, čak i češnjaku, gdje nađete jedan list, bit će ih gomila. Koliko je zdrav, ne moram vam govoriti, a ja ga sada, u proljeće, jedem gotovo svakodnevno. Ma… nisu medvjedi glupi. Oni kad se probude iz zimskog sna na proplancima šuma traže te listove i jedu ih u velikim količinama. Ono im vrati snagu i ojača imunitet. Pa ako medo ima koristi od njega, zašto ne bismo i mi - rekla je kroz smijeh Jelena i objasnila da se od ovih listova mogu raditi savijače, pite, quicheovi, može ih se dodavati u varivo, a njena omiljena salata je grah salata s medvjeđim lukom i, naravno, bučinim uljem.
- On je tako aromatičan da vam ništa drugo ne treba, malo soli i papra i gotovo je - dodala je i nastavila pretraživati okolinu navlačeći rukavice. Korona, tu? Prošaptali smo i zastali. - Ma kakva korona na livadi? Evo, ovo je mlada kopriva. Mlada, a ipak je žareća, pa kad je se bere, dobro je navući rukavice - objasnila je Jelena Tomašević pa otrgnula mlade listove. - Ove ćemo staviti posebno, od njih ćemo odmah kad dođemo doma napraviti čaj. Treba iskoristiti to što su svježi i puni korisnih sastojaka, jer se oni sušenjem ipak donekle izgube. Ove donje listove stavit ćemo u košaricu. Od njih se mogu raditi juhe, variva, pa opet savijače. Kad se listovi termički obrade nema više žarenja, ne morate se bojati - rekla je promotrivši rukavice koje su je ovog puta zaštitile od krhkih dlačica koje se nalaze na listovima, pa kad ih se dodirne, odlome se i puste sok koji na koži izaziva žarenje i crvenilo (koje nije štetno, da napomenemo).
- Treba iskoristiti sve što priroda pruža, to je najbolje za organizam. Za svoj restoran naručujem povrće isključivo iz lokalnih OPG-ova, a kad uhvatim slobodnog vremena, krenem u ovakvu berbu pa onda gostima ponudim jela od jestivih samoniklih biljaka. Mogu vam reći da su svi oduševljeni, pa eto... probajte - rekla je Jelena Tomašević.
.jpg)
Zeleni sok od blitve s maslačkom
Savijača od koprive s krumpirom
Salata od krumpira s maslačkom i medvjeđim lukom
Čaj od svježe koprive
Krem juha od koprive
