Posljednjih tjedana društvene mreže i mediji preplavljeni su fotografijama praznih polica na kojima bi inače stajala jaja. U nekim trgovinama kupci su zatekli tek nekoliko preostalih kutija, dok su se drugi žalili kako domaćih jaja više nigdje nema. Panika se, čini se, širi brže od točnih informacija, no situacija ipak ima objašnjenje.
"Možda u nekim trgovinama u određenom momentu nedostaje jaja, no ti dućani odlučili su prodavati jaja isključivo iz slobodnog uzgoja, a ne iz obogaćenih kaveza. S obzirom na to da trenutačna situacija u Hrvatskoj takva kakva je - jata iz slobodnog uzgoja zaražena su nam salmonelom, moguće je da u određenom momentu i postoji određeni nedostatak", rekao je profesor Zlatko Janječić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu za RTL.
Problem nastaje zato što su brojna jata u posljednjim mjesecima bila pogođena pojavom salmonele, zbog čega su neka jaja morala biti povučena iz prodaje. Pojedine trgovine uzročno posljedično u ovom su trenutku suočene s manjkom alternative.
Salmonela i prisilno klanje
Tržište jaja uzdrmano je sredinom godine kada je jedan od najvećih domaćih proizvođača, Marijan Lukač, dobio nalog za usmrćivanje čak 163.000 kokoši nesilica, nakon što je na njegovoj farmi otkrivena salmonela.
Takva odluka, iako nužna iz zdravstvenih razloga, ostavila je ozbiljan trag na tržištu: veliki dio jaja koji je svakodnevno stizao u trgovine preko noći je nestao.
"To je ogromna količina jaja koja su dospijevala na tržište, a kojih sada jednostavno nema. No, problema sa salmonelom imali su i neki manji proizvođači. Uz činjenicu da se u ovo doba godine često mijenjaju jata, realno je očekivati da će se manjak osjetiti i u tjednima koji slijede", poručuju iz OPG-a Frljak, poznatog proizvođača domaćih jaja iz slobodnog i ekološkog uzgoja.
Za razliku od industrijske proizvodnje, kod manjih OPG-ova proces obnavljanja jata znatno je sporiji.
"Stanje se ne može preko noći popraviti. Ljudi ne mogu jednostavno nabaviti kokoši i očekivati da odmah počnu nesti jaja. Nesilice treba naručiti, pripremiti im uvjete i pričekati da počnu proizvoditi", objašnjavaju iz Frljakovih.
U međuvremenu, potražnja za domaćim jajima ne jenjava.
"Neki manji distributeri koji su ranije uzimali po jedan ili dva kartona sada traže i po nekoliko puta više. Tržište je još uvijek živo i gladno, ali opskrbni lanci su u nepovoljnoj situaciji", dodaju.
Kupci nezadovoljni, ministarstvo smiruje
Kupci, s druge strane, ne skrivaju zabrinutost.
"Jaja su osnova naše prehrane. Svako jutro radimo kajganu ili kolače. Hodamo po dućanima i tražimo ih, a police su prazne, naravno da to zabrinjava", nezadovoljno poručuju građani.
No, stručnjaci ističu da razloga za paniku ipak nema. Većina trgovina i dalje dobiva jaja iz drugih izvora, dok su povremeni manjkovi privremene prirode.
Iz Ministarstva poljoprivrede poručuju da je domaća proizvodnja jaja stabilna, bez većih oscilacija, te da se radi na što bržem rješavanju problema nastalih zbog pojave salmonele.
"Tržište jaja u Hrvatskoj redovito se nadzire, a građani ne moraju strahovati od trajne nestašice", navode iz Ministarstva.
Ipak, pred proizvođačima je izazovno razdoblje: potrebno je obnoviti jata, osigurati biosigurnosne mjere i istodobno zadržati povjerenje kupaca, osobito onih koji sve češće traže domaća, slobodno uzgojena i ekološka jaja.
Dok se tržište stabilizira, vrijedi podsjetiti, domaće jaje nije samo prehrambeni proizvod, nego i simbol povjerenja između potrošača i proizvođača. A povjerenje, kao i svako jaje, teško se stekne i lako pukne.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....