Hrana koju jedemo na Staru i Novu godinu neizbježno je povezana s tradicijom i starim vjerovanjima da će nam određene namirnice u nadolazećoj godini donijeti zdravlje, bogatstvo, obilje i sreću. Tako je i u svijetu, pa se, primjerice, vjeruje da lisnato povrće poput blitve i kupusa, ali i okruglo povrće kao što su grah i kukuruz, predstavljaju novac, i stoga ga je dobro jesti na prijelazu iz Stare u Novu godinu. U nekim se zemljama iz istog razloga u ponoć jede 12 zrna grožđa, koje predstavlja 12 mjeseci u godini, a okus grožđa simbolizira kakva će biti godina - slatka ili gorka. U skandinavskim je zemljama novogodišnja tradicija jesti rižu na mlijeku jer upravo riža simbolizira plodnost i bogatstvo.
Slična su vjerovanja učestala i u Hrvatskoj, a u nastavku donosimo jela koja se kod nas tradicionalno pripremaju za doček, kao i na sam dan Nove godine.
Pečena svinjetina/odojak
Na našim se prostorima često može čuti priča o vjerovanju da na Staru i Novu godinu treba jesti meso životinja koje ruju prema naprijed, kako bi se postigao napredak u životu u nadolazećoj godini. Zato se tradicionalno za Novu godinu jede svinjetina, a ne purica, koja ruje prema nazad. Osim toga, svinjetina zbog svoje masnoće simbolizira i bogatstvo i obilje.
Francuska salata
Uz pečeni odojak poslužen uglavnom s krumpirima i kiselim kupusom (koji je također simbol zarade i bogatstva), kod nas je običaj za Staru i Novu godinu poslužiti i francusku salatu koja idealno paše uz pečenke.
Francuska salata, sa svojim sitnim okruglim graškom, isto je znak, sudeći po običajima diljem svijeta, prosperiteta. Jede se hladna, danima - izvrsno pristaje svakom pečenju, ali i za prijepodnevni obrok nakon burne noći. Svako domaćinstvo ima svoje omiljene verzije - netko toj mješavini kiselih krastavaca, graška, mrkve, krumpira i majoneze dodaje i jabuke, limunov sok, jogurt, komadiće šunke. Zanimljivo je spomenuti i da francuska salata zapravo nema veze s Francuskom. osmislio ju je sredinom 19. stoljeća rusko-belgijski chef Lucien Olivier u Moskvi. On navodno originalni recept nikome nije proslijedio, zbog čega se danas zapravo ne zna koji točno sastojci originalno pripadaju francuskoj salati pa se ona priprema na mnogo načina. Naziv je navodno dobila zbog toga što je Olivierov materinji jezik bio francuski.
Kod nas se francuska salata najčešće priprema od graška, mrkve, kiselih krastavaca, kuhanih jaja i krumpira, uz dresing od majoneze i kiselog vrhnja, ponekad i senfa, no postoje i verzije s jabukom, šunkom, dodatkom piletine, ili one s nešto lakšim dresingom od jogurta.
Sarma
Novogodišnji dan gotovo je nezamisliv bez sarme.
To utješno jelo savršeno paše nakon burne novogodišnje noći, idealna je za veće obiteljske ručkove, a obično se priprema unaprijed pa na sam dan Nove godine nema posla. Osim toga, sarma je najbolja kad odstoji.
Pravo je vrijeme za sarmu, ove godine radimo je po receptu poznatog chefa Pere Savanovića
Uz to, i sarma nosi simbol bogatstva i napretka jer sadrži svinjsko meso, rižu i kiseli kupus pa je i zbog toga najčešći izbor za novogodišnja jela.
Kolači
Nakon bogatog novogodišnjeg ručka ili večere na dočeku, neizostavan su sastojak i kolači. I oni su, baš kao i jela koja smo prethodno spomenuli, za Novu godinu simbol sreće, blagostanja i napretka u nadolazećoj godini. Upravo zato se i za Novu godinu na brojnim stolovima nađu orehnjača i makovnjača (često s grožđicama), okrugli keksići s pekmezom (simbol novčića, a krug simbolizira uspješan početak i kraj godine), a i kremšnite su među kolačima koji se kod nas često nađu na novogodišnjem stolu jer bogata krema i slatko, hrskavo lisnato tijesto također simboliziraju blagostanje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....