Osim drvenih i CLT kuća, jedan od najčešćih načina prirodne gradnje u Hrvatskoj su slama i glina. Razgovarali smo s Matkom Šiškom iz udruge Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG), koja je postala poznata kao inkubator za primjenu održivosti, pri čemu se posebno ističe gradnja edukacijskog centra Reciklirano imanje u Vukomeriću, koje je sjedište udruge i socijalno-edukacijski centar, čiji je Matko voditelj.
U ovom razgovoru s Matkom odlučili smo se fokusirati objekte sagrađene od slame i gline. Lokalno i jednostavno dostupni, ovo su materijali koji imaju mnoge prednosti. Prije svega stvaraju ugodan ambijent u prostoru, vlastitu mikroklimu jer ti materijali primaju i otpuštaju vlagu, što ih čini puno zdravijima za ljudski organizam. Iznimno su energetski učinkoviti sa zidovima od 50 do 55 centimetara, što znači da imaju vrhunsku izolaciju i iako su ulaganja u početku gotovo jednaka suvremenoj gradnji, ovakvi objekti su dugoročno isplativiji. Ako se još dodatno u gradnji uloži u obnovljive izvore energije, poput geotermalne dizalice ili solarnih panela, u jednom trenutku takvi objekti postaju samoodrživi i u potpunosti slobodni od računa.
Ipak, ovakva gradnja ima i neke svoje nedostatke, prije svega situaciju gdje trenutno tržište u Hrvatskoj raste, a tehnologija ga ne prati. Također, važno je napomenuti da ovakav tip gradnje zahtijeva složen manualni rad, od pripreme materijala do gradnje, a u našim krajevima manjka stručnjaka u tom dijelu, zbog čega udruga ZMAG organizira radionice o prirodnom graditeljstvu.
- Proces gradnje kuće od slame počinje pronalaskom dobrog poljoprivrednika koji ima dobar uzgoj pšenice i potrebne strojeve za vrhunsko baliranje slame. Kvalitetan blok slame posjeduje težinu od oko 15 kilograma sa 15% vlažnosti i to je ono što je osnova pouzdanog objekta od slame - objašnjava Šiško.
Kuće od slame uobičajeno sadrže drvene okvire između koji se postavljaju spomenute bale slame, a potom slijede radovi na instalacijama, pročelju i interijeru, ovisno o željama i potrebama investitora. Kuće od zemlje odnosno gline usko su povezane s kućama od slame, gdje se glina uglavnom zapravo koristi kao žbuka.
- Nakon iskopa zemlje, ona se usitnjava i potrebno ju je namočiti te izmiješati s drugim materijalima, kao što su pijesak, vapno ili sječka od slame da bi se dobila konzistentna masa koje se može aplicirati na bale slame. Osim toga, ovisno o željama investitora, mogu se umiješati prirodne boje da bi se dobio željeni izgled - prepričava Matko.
Kuća od prirodnih materijala gradi se otprilike dvije godine kako bi se sve kvalitetno završilo. Najvažnija je priprema i dobar plan koji obično oduzme i do godinu dana, a potom dolazi vrijeme gradnje koje također može potrajati od 10 do 12 mjeseci.


Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....