Jutarnji list donosi najbolje iz The Economista - jednog od najrelevantnijih i najuglednijih svjetskih medija koji se fokusira na geopolitiku, ekonomiju, znanost i tehnologiju. Svaki tjedan donosimo analitički uvid i perspektivu o globalnim vijestima.
Sve dosad objavljene članke pročitajte ovdje
© 2026. The Economist Newspaper Limited. Sva prava pridržana.
Nešto se mijenja na ljevici. Nova generacija socijalista želi preoblikovati globalno gospodarstvo uvođenjem kontrole cijena, visokog poreza na bogatstvo i valom nacionalizacija. Hraneći se bijesom mladih zbog događaja u Gazi, osvajaju birače zapanjujućom brzinom. Mnogi su se, poput Zacka Polanskog koji predvodi britansku Zelenu stranku, tek nedavno probili na političku scenu. I Zohran Mamdani, gradonačelnik New Yorka, novi je igrač. Neki su pak tu desetljećima; sedamdesetogodišnji Jean-Luc Mélenchon četvrti put pokušava osvojiti francusko predsjedništvo, a snažna podrška pripadnika Generacije Z daje mu nadu da bi mogao ući u Elizejsku palaču.
Nazovimo to socijalizmom Generacije Z. Ne zato što su svi njegovi pristaše mladi, niti zato što je sklonost mladih prema ljevici nešto novo, nego zato što je riječ o obliku ljevičarske politike prilagođenom eri TikToka, koji današnji mladi revolucionari podupiru.
Pustite velike teme
Zaboravite teške kolektivističke ideale ili preuzimanje sredstava za proizvodnju. Socijalizam Generacije Z prije svega je doktrina usmjerena na pojedinca. Klimatske promjene i rasna pitanja, glavne preokupacije 2010-ih i ranih 2020-ih, sada su mnogo manje važne. Isto vrijedi i za većinu društvenih tema, izuzev Gaze. Umjesto toga, zabrinutost zbog inflacije, stambene krize i umjetne inteligencije zamijenila je te teme nečim sirovijim.
"Ova zemlja pliva u bogatstvu", kaže Avi Lewis, novoizabrani čelnik kanadske Nove demokratske stranke, u zemlji čija je produktivnost već desetljeće gotovo nepromijenjena. "Možemo si priuštiti lijepe stvari." Poruka da bi cijene trebalo ograničiti kako bi računi bili niži, dok bi netko drugi plaćao javne usluge, primamljiva je i lako se širi društvenim mrežama.
Ima 74 godine, vatreni je ljevičar i mladi ga obožavaju
Mnoge pritužbe koje pokreću socijaliste generacije Z proizlaze iz stvarnih problema. Inflacija je bila previsoka, najamnine u velikim gradovima često su građanima nedostupne, a umjetna inteligencija mogla bi temeljito uzdrmati tržište rada. Odbaciti te brige bilo bi nerazumno. Ipak, socijalizam generacije Z griješi u tome kako treba riješiti probleme kapitalizma. The Economist vjeruje da se tome pokretu treba suprotstaviti jer predstavlja ozbiljnu prijetnju prosperitetu.
Socijalisti generacije Z nisu posvuda isti. Stvarnost je već prisilila neke od njih, poput Mamdanija, na umjereniji pristup. Ipak, svi uglavnom dijele tri temeljna uvjerenja.
Prvo, smatraju da gospodarski rast donosi malo koristi običnim ljudima. Njihov pogled na svijet temelji se na logici igre s nultom sumom, prema kojoj se bolji ishod ne postiže stvaranjem novog bogatstva, već njegovim oduzimanjem.
Drugo, vjeruju da se javna potrošnja može financirati oporezivanjem najbogatijih. Nekada je ljevica zagovarala više poreze za sve, ali socijalisti generacije Z žele da im socijalne pogodnosti plaćaju isključivo milijarderi.
Treće, pokazuju iznimno neprijateljstvo prema privatnom poduzetništvu. Ne zanima ih model u kojem tržište stvara bogatstvo koje se potom preraspodjeljuje. Umjesto toga, željeli bi da stanovanje, kao i trgovina hranom, budu uređeni državnim dekretima.
Ideje koje idu ka centru
Politika je oduvijek imala svoje ekscentrične rubove. Krajnja desnica nije ništa manje neobična i još je opasnija. No ono što socijaliste generacije Z čini specifičnima jest činjenica da njihove ideje sve snažnije prodiru u politički centar. Očajnički pokušavajući ostati konkurentni u današnjem svijetu, čak i umjereni demokrati u Sjedinjenim Državama sada predlažu mjere kao što je oslobađanje više od polovice poreznih obveznika saveznog poreza na dohodak. U Britaniji je pak Laburistička stranka, koja je osvojila vlast s centrističkim programom, uznemirena rastom Zelenih te ponovno pokazuje sklonost višim porezima i većoj ulozi države. Sve češći je slučaj da ideje socijalista generacije Z pobjeđuju čak i kada njihovi kandidati izgube izbore.
The Economist smatra kako to nisu dobre vijesti.
Kontrola cijena najamnina dodatno bi pogoršala nestašicu stanova jer bi uništila poticaj za gradnju novih nekretnina. Profitne marže velikih trgovačkih lanaca, koje socijalisti generacije Z često demoniziraju, nakon godina nemilosrdne konkurencije iznimno su niske, što je zapravo jedno od čuda modernog kapitalizma. Porezi na bogatstvo postali bi praktički konfiskacijski i obeshrabrili bi inovacije. Europa se već desetljećima bori da izađe iz razdoblja slabog rasta koje je ostavila pretjerana regulacija, a uspon državotvornih "peronista” u Argentini djelomično objašnjava stoljeće relativnog gospodarskog nazadovanja te zemlje.
Prvi korak koji protivnici ovog pokreta, dakle zagovornici slobodnog tržišta, trebaju učiniti jest prestati zauzimati obrambeni stav. Niz popularnih kritika kapitalizma, od kojih svaka sadrži zrno istine, zamaglio je temeljnu činjenicu da je privatno poduzetništvo u korijenu ljudskog prosperiteta. Slobodna trgovina i globalizacija stvaraju gubitnike jednako kao i pobjednike. Unatoč svim manama, zahvaljujući rekordno visokim realnim prihodima, dugom životnom vijeku i niskim stopama ekstremnog siromaštva nikad nije bilo bolje roditi se nego danas. U eri društvenih mreža snažnija i odlučnija obrana kapitalizma bila bi učinkovitija od zabrinutog kolebanja nekarizmatičnih centrista poput Sir Keira Starmera.
Najveći izazov - AI
Centrističke vlade također moraju rješavati probleme koji potiču nezadovoljstvo građana. Liberali koji zagovaraju "obilje” u pravu su kada traže izgradnju jeftinog i dostupnog stanovanja te infrastrukture. Političari moraju prestati prebacivati na mlade teret financiranja pretjerano izdašnih mirovinskih sustava. Porezni sustav mora osigurati da meritokracija ima prednost pred nasljedstvom bogatstva; tu bi šire obuhvaćeni porezi na nasljedstvo i veća opterećenja na imovinu mogli pomoći.
Najteži izazov za novu ljevicu bit će poremećaji koje će izazvati napredak umjetne inteligencije. Ljevica generacije Z već je iznijela svoje prijedloge; od moratorija na podatkovne centre do državnog jamstva za zaposlenje. Liberali moraju ponuditi pozitivnije i maštovitije odgovore, koristeći kombinaciju poreza, šireg vlasništva nad kapitalom i potpore radnicima.
Populisti danas uživaju veliku podršku birača, pa se ponekad čini da je tržišni liberalizam osuđen na politički poraz. No The Economist vjeruje da ozbiljna obrana ekonomskih ideja koje su donijele najveći rast životnog standarda u povijesti zapravo nikada nije do kraja ni vođena; mnogi problemi koji danas privlače mlade socijaliste, poput previsokih najamnina, nisu posljedica previše slobodnog tržišta, već je upravo suprotno. Još uvijek ima vremena za liberalizam da ponovno počne donositi rezultate i dobije ideološku bitku.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....