Jutarnji list donosi najbolje iz The Economista - jednog od najrelevantnijih i najuglednijih svjetskih medija koji se fokusira na geopolitiku, ekonomiju, znanost i tehnologiju. Svaki tjedan donosimo analitički uvid i perspektivu o globalnim vijestima.
Sve dosad objavljene članke pročitajte ovdje
© 2026. The Economist Newspaper Limited. Sva prava pridržana.
Ding Lei, menadžer nabave u tvrtki za trgovinu čipovima u Shenzhenu, ima dobru godinu. Između ostalog, njegova tvrtka prodaje IGBT-ove, vrstu tranzistora koji se koriste za regulaciju električne energije. Kupci uključuju proizvođače motocikala u Španjolskoj, proizvođače u Rumunjskoj te klijente diljem jugoistočne Azije. Njegov je optimizam oko trgovine razumljiv. U prva tri mjeseca 2026. kineski izvoz tranzistora porastao je za 26% (u dolarskom iznosu) u odnosu na isto razdoblje 2025.
U ovo vrijeme prošle godine, nakon što je Donald Trump uveo carine „dana oslobođenja” protiv prijatelja i neprijatelja, nameti na kinesku robu privremeno su skočili na 145%. (Nakon presude američkog Vrhovnog suda u veljači, carine su zasad ponovno pale na 10%) Mnogi su pretpostavili da će kineska trgovina tada potonuti. No do kraja 2025. prkosila je svim očekivanjima. Kina je ostvarila rekordni trgovinski suficit od 1,2 bilijuna dolara, a izvoz je dosegnuo 3,8 bilijuna dolara. U prva tri mjeseca 2026. izvoz je nastavio snažan rast, povećavši se za 14,7% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Kako bi razumjeli iznimne rezultate Kine, The Economist je prikupio i analizirao milijune trgovinskih podataka, od kojih svaki opisuje izvoz određenog proizvoda u određenu zemlju u pojedinom mjesecu. Ti nalazi pomažu objasniti kako su kineski izvozi ostali tako otporni na trgovinski rat. Također bacaju svjetlo na budući smjer njezina trgovinskog suficita, koji bi, unatoč trgovinskim i „pravim” ratovima, mogao dodatno rasti.
Transformirani izvoz
Čak i prije carinskih šokova tijekom Trumpova drugog mandata, kineski se izvoz transformirao. Važnost Amerike kao tržišta već je opadala. Ona je 2014. primala 17% kineskog izvoza, a desetljeće kasnije 14,7%, što je dijelom posljedica trgovinskih sukoba iz Trumpova prvog mandata. Još važnije, izvoz se postupno pomicao prema proizvodima veće dodane vrijednosti. Iako Kina i dalje čini velik udio globalnog izvoza robe poput obuće i odjeće, njezina dominacija je oslabila. No zemlja napreduje u proizvodnji automobila i sve više učvršćuje svoju prednost kao lider u elektronici.
Atlas ekonomske kompleksnosti, istraživački projekt koji vodi Sveučilište Harvard, ocjenjuje proizvode prema tome koliko ih je teško proizvesti. U desetljeću od 2014. naši izračuni temeljeni na tim ocjenama pokazuju da je prosječna „kompleksnost” kineskog izvoznih proizvoda porasla s 0,29 na 0,36, dok je istovremeno američka pala s 0,06 na -0,15. (Nula predstavlja prosječnu kompleksnost svih proizvoda.)
Kao posljedica Trumpovih potresa, kineski izvoz u Ameriku smanjio se za više od 100 milijardi dolara u 2025. (pad od 20% u odnosu na 2024.). No izvoz u druge zemlje porastao je za oko 300 milijardi dolara, što je više nego nadoknadilo taj gubitak. Mnoge zemlje koje su prošle godine znatno više uvozile iz Kine također su znatno povećale izvoz u Ameriku. Vijetnam je najupečatljiviji primjer: uvezao je 36 milijardi dolara više robe iz Kine, a izvezao 57 milijardi dolara više u SAD.
Preusmjeravanje tokova?
Jedno od pitanja jest koliko je ovaj novi obrazac trgovine zapravo samo preusmjeravanje već poznatih tokova: put izvoza koji bi nekada išao izravno iz Kine u Ameriku sada možda prolazi kroz treće zemlje, poput Vijetnama. Kako bi to procijenio, The Economist je usporedio što su zemlje uvozile iz Kine s onim što su izvozile u Ameriku, koristeći detaljne šifre proizvoda. Ta metodologija ne može dokazati da se radi o istoj robi, već samo da je riječ o istoj vrsti proizvoda. Stoga spaja dvije pojave: pretovar (transshipment), odnosno nezakonitu promjenu podrijetla robe kako bi se zaobišle carine, i trgovinsku diverziju, kada zemlje prodaju jednu vrstu robe Americi, a zatim je zamjenjuju sličnim uvozom iz Kine.
Izračuni pokazuju da kineski izvoz pronalazi stvarno nova tržišta, a ne samo nove rute prema Americi. Podaci sugeriraju da je između travnja i prosinca 2025. oko 33 milijarde dolara dodatnog kineskog izvoza stiglo u Ameriku preko trećih zemalja. To objašnjava samo 11% od ukupnog povećanja od 300 milijardi dolara izvoza u zemlje izvan Amerike. Jasno je da je i ostatak svijeta želio više kineskih proizvoda. Američka potražnja ne može objasniti većinu kineskog izvoznog buma u protekloj godini.
Ekonomski najuspješnije države u 2025.; u top 10 je i Slovenija
Što može objasniti taj rast? Nekad „tvornica svijeta”, Kina sada postaje „tvornica za tvornice”, zaključuje McKinsey Global Institute, istraživački centar povezan s konzultantskom kućom. Izvoz međuproizvoda (koji se koriste u proizvodnji drugih dobara) i kapitalnih dobara (alata i strojeva) porastao je za 10,2% u 2025., u usporedbi s ukupnim rastom izvoza od 5,5% i oštrim padom od 4,6% u izvozu potrošačkih dobara. Kina je tako prodavala elektroničke komponente (čipove, baterije i dijelove za pametne telefone) zemljama poput Vijetnama, Indije i Tajlanda.
Neki od čimbenika koji potiču kineski izvoz vjerojatno se neće promijeniti. Procvat umjetne inteligencije „dodatno je ubrzao” izvoz početkom ove godine, smatra Yuxiao Zhang iz banke Macquarie. Od siječnja do ožujka Kina je u inozemstvo prodala memorijske čipove u vrijednosti od 46 milijardi dolara, što je rast od 174% na godišnjoj razini, čime su postali njezin najvažniji izvozni proizvod. Globalna izgradnja podatkovnih centara za treniranje AI modela povećala je potražnju za tim poluvodičima, kao i za drugim elektroničkim komponentama koje Kina proizvodi u izobilju. Proizvodnja električne energije (povezana s AI-boomom) mogla bi biti još jedno područje čiji rast treba pratiti, kaže Ding.
Cijena je adut
Kineski izvoz i dalje je iznimno konkurentan cijenom. Iako je juan u posljednjih 12 mjeseci ojačao oko 6% u odnosu na dolar, i dalje je jeftin kada se prilagodi za inflaciju i ponderira trgovinom. Prema MMF-u, kineski „realni” tečaj oslabio je za oko 15% od početka 2022., dijelom zato što su tvorničke cijene padale 41 mjesec zaredom (pad koji je napokon završio u ožujku). Konkurentnost koju donosi deflacija u srži je kineskog izvoznog buma, kaže Andrew Batson iz konzultantske kuće Gavekal Dragonomics.
No kineski izvoznici suočavaju se s novim poteškoćama. Kao prvo, zemlje koje su upijale kinesku robu možda neće biti spremne to činiti i dalje. Kina je 2025. ostvarila trgovinski suficit s Europskom unijom od 291 milijarde dolara, što je povećanje od 120% u odnosu na 2020. (bez uračunate inflacije). Dosad je otpor bio ograničen: EU je 2024. uvela carine na kineske električne automobile, a nekoliko zemalja jugoistočne Azije uvelo je namete na kineski čelik. Moguće su i dodatne mjere.
Zatim tu je i rat u Iranu. Kineski izvoz u zemlje Perzijskog zaljeva pao je za 52% na godišnjoj razini u ožujku (iako je riječ o relativno malom tržištu, koje je činilo tek 3,8% kineskog izvoza u 2025.). Visoke cijene nafte pogodit će mnoge zemlje i smanjiti njihovu potražnju za uvoznom robom. Sukob je također prisilio Kinu da ograniči izvoz rafiniranih goriva kako bi ublažila moguće nestašice kod kuće.
Nova revolucija u Kini toliko je velika da ju je teško i shvatiti
Ipak, kineski je izvozni stroj bolje pozicioniran za suočavanje s tim problemima nego konkurentski proizvođači u Aziji. Većina proizvodnje električne energije u zemlji dolazi iz ugljena koji se kopa u zemlji. Zbog toga kineske tvrtke imaju manje troškove energije nego kompanije drugdje. Čini se i da je rat potaknuo rast prodaje električnih vozila u zemljama poput Japana, Južne Koreje i Indije. To bi mogla biti dobra vijest za kineske proizvođače električnih vozila koji dominiraju tržištem.
Drugi trajni izvor snage kineskog izvoza jesu standardne slabosti domaćeg gospodarstva. Kineski proizvodi konkurentni su u inozemstvu jer je domaća potražnja nedostatna, što ih čini jeftinima. Ta ista slaba potražnja smanjuje uvoz, pridonoseći velikom trgovinskom suficitu. Takva neuravnotežena trgovina vjerojatno će pomoći Kini da ostvari rast od 4,5–5% u 2026. (prošle su godine neto izvoz robe i usluga pridonijeli s 1,6 postotnih bodova ukupnom rastu od 5%). Rizik je da vlada zbog toga možda više neće osjećati potrebu za snažnijim fiskalnim poticajima ove godine. Kronična slabost domaće potražnje istodobno potiče kineski izvozni procvat i ujedno objašnjava zašto je on gospodarstvu nužan.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....