Ukrajina je na korak do mira ili - uništenja

Tjedan dana mnogo je vremena u Ukrajini. Devetnaestog studenoga pojavila su se izvješća o tajnom rusko-američkom “mirovnom planu”, koji je Ukrajincima izgledao kao zahtjev za kapitulacijom. Do kraja tjedna europski, ukrajinski i američki dužnosnici stigli su u Ženevu na izvanredni summit kako bi prepravili prijedlog. Sedam dana kasnije američki i ruski pregovarači završili su konzultacije u Abu Dhabiju o revidiranom nacrtu. Oni koji poznaju detalje najnovijih razgovora kažu da se na dokumentu i dalje radi.

Ukrajina je nešto zadovoljnija najnovijom verzijom, ali nitko ne vjeruje da će Vladimir Putin na nju pristati. Proces svejedno ide na štetu Ukrajine: pregovori su strukturirani tako da ukrajinska strana mora pristajati na ustupke kako bi se ispunili ruski zahtjevi. A Kremlj će najvjerojatnije imati i posljednju riječ.

No u Kijevu je prošlotjednu paniku i bijes zamijenilo olakšanje, uz veliku dozu opreza. Razgovorima u Ženevi uklonjeni su najgori elementi izvornog plana od 28 točaka, za koji se čini da ga je, uz snažan ruski utjecaj, napisao američki posebni izaslanik Steve Witkoff. Nova verzija plana, koja sada ima 19 umjesto 28 točaka, dopušta da ukrajinska vojska bude veća nego prije (800.000 umjesto 600.000 vojnika). Iz dokumenta su uklonjeni i najsporniji elementi: amnestija za ratne zločine te bilo kakva naznaka da bi Amerika trebala dobiti dio ruske zamrznute imovine. No najtvrđe teme namjerno su ostavljene za izravni razgovor između Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog, a tada će se razgovarati o ruskim teritorijalnim zahtjevima, ustavnoj zabrani ulaska Ukrajine u NATO te preciznom definiranju američkog sigurnosnog jamstva. Sastanak dvojice čelnika u Bijeloj kući, prvotno zakazan za 27. studenoga, zasad je odgođen.

Uskoro bi mogao izbiti možda i najbrutalniji rat

Teško je procijeniti koliko je mir izgledan. Ono što je sigurno jest da su posljednji održani krugovi američkog pregovaranja i pritiska na Ukrajinu najvažniji dosad. Svi sugovornici upućeni u razgovore govore o "ozbiljnom napretku" oko približavanja pojedinih ukrajinskih i ruskih pozicija. "Idemo prema trenutku kada će se morati jasno reći: nastavljamo dalje ili završavamo", kaže jedan dobro informirani izvor.

No isti izvor predviđa da će Rusija početi doista popuštati tek na samom kraju procesa, koji je u najboljem slučaju udaljen još mjesecima. Pitanje je "kakva će tada biti situacija na bojišnici".

Čini se da je Trump odustao od zahtjeva da Ukrajina potpiše dogovor prije prosinca. Moglo bi ga frustrirati ono što slijedi. Naime, ukrajinski promatrači smatraju da Kremlj neće biti spreman za ozbiljno pregovaranje prije kasne zime. Tada će Putin morati odlučiti hoće li pokrenuti širi val mobilizacije, a u to će vrijeme i rusko gospodarstvo početi osjećati pravi pritisak pada prihoda od nafte i sankcija.

Unutarnji problemi

Ako američka diplomacija djeluje nekoherentno, to je dijelom zbog unutarnjih rivalstava. S jedne strane stoje Steve Witkoff i potpredsjednik J. D. Vance, koji kao da žele nagodbu koja bi išla u korist Rusiji i time stavili američke trgovačke interese u prvi plan. S druge strane nalaze se tradicionalniji akteri iz obavještajne zajednice i State Departmenta. Marco Rubio, državni tajnik, svim je snagama pokušavao, zajedno s europskim saveznicima, stvari vratiti pod kontrolu. Izvori iz Bijele kuće tvrde da je Rubio dobio ovu bitku, ali ona neće biti posljednja.

Zavjere se, čini se, ne odvijaju samo unutar administracije. Bloomberg je 25. studenoga objavio dvije snimke: prva navodno prikazuje telefonski razgovor između Witkoffa i Jurija Ušakova, Putinova savjetnika za vanjsku politiku. Druga razgovor Ušakova s Kirilom Dmitrijevom, Putinovim posebnim izaslanikom. U snimkama Witkoff navodno savjetuje Ušakova da bi Putin trebao pristupiti Trumpu. Također sugerira da će Trump podržati ruski zahtjev da dobije ostatak Donecke oblasti, koja je još pod ukrajinskom kontrolom i oko koje se lomi najviše koplja.

Ukrajina je u dubokim problemima

Dmitrijev poriče da su se razgovori dogodili. Ušakov je bio manje decidiran. Da se to dogodilo u nekoj drugoj američkoj administraciji, takvo bi curenje informacija najvjerojatnije dovelo do Witkoffova razrješenja. No umjesto otkaza, Trump je potvrdio da će njegov posebni izaslanik sljedeći tjedan otputovati u Kremlj na sastanak s Putinom. Američki predstavnik za Ukrajinu bit će Dan Driscoll, ministar kopnene vojske i bliski saveznik J. D. Vancea.

Sve se to odvija dok se u ukrajinskoj politici dešavaju duboki potresi. Korupcijski skandal vezan uz Energoatom, državnu nuklearnu kompaniju, zahvatio je članove užeg kruga Volodimira Zelenskog. Timur Mindič, predsjednikov bivši poslovni partner, pobjegao je u Izrael nakon što je optužen da je, putem provizija na ugovore, suorganizator sheme za prijevaru tvrtke vrijedne najmanje 100 milijuna dolara. Dva su ministra pala. Bivši potpredsjednik vlade, koji je ujedno i dugogodišnji prijatelj Zelenskog, sada se suočava s optužbama za prijevaru. Zbog afere je otišao i moćni šef kabineta Zelenskog, Andrija Jermaka.

Bojište

U usporedbi s unutarnjim problemima, bojno polje ponekad djeluje gotovo kao sporedna briga. Neki analitičari smatraju da je ukrajinska pozicija još uvijek funkcionalna. Rusija još nije pokazala da svoje pomake može pretvoriti u veća osvajanja. "Ovim tempom, i uz ovakve troškove, Rusija nema nikakvu šansu ostvariti stratešku pobjedu", kaže Andrij Zagorodnjuk, bivši ministar obrane.

No prema nekoliko važnih pokazatelja, situacija za Ukrajinu izgleda sve gore. Ponestaje joj vojnika. Ruska ulaganja u masovnu proizvodnju dronova sada se isplaćuju jer njima guše ukrajinske opskrbne rute iza bojišnice. A novo oružje koje je na putu, mlazni dronovi i jedreće bombe, moglo bi istočne gradove poput Harkiva i Dnjepra učiniti praktički nenastanjivima. Rusija možda nije uspješna u osvajanju, ali u razaranju itekako jest.

Stigao je trenutak istine za NATO

S obzirom na takve izglede, mnogi u Ukrajini ne vjeruju da će Putin ikada pristati na dogovor koji bi Ukrajini omogućio opstanak. Da bi ga se na to natjeralo, bio bi potreban stvaran američki pritisak, koji ne postoji. Jedan bivši ukrajinski diplomat smatra da je za Ukrajinu možda najbolje jednostavno nastaviti se boriti, ali pod uvjetom da ne izgubi podršku svojih saveznika. A to, naglašava, zahtijeva novi priljev stranog financiranja, koje u ovoj fazi gotovo u potpunosti mora doći iz Europe.

Summit Europske unije zakazan za sredinu prosinca, na kojem bi se mogla donijeti odluka o korištenju zamrznute ruske imovine, time postaje važniji nego ikad. "Prostor za manevriranje postao je izrazito uzak", kaže jedan dobro upućeni izvor. "Treba izbjeći otvoreni sukob s Trumpom, osigurati nastavak isporuka oružja, što će plaćati Europa, i zatim čekati, nadajući se da će Kremlj u nekom trenutku procijeniti da više ne mogu ratovati."