Austrijski umjetnik Hermann Nitsch, poznat po svojim slikama i performansima u kojima se koristi ljudskom krvlju i životinjskim leševima, preminuo je u 83. godini nakon teške bolesti, priopćila je njegova obitelj u utorak.
Zajedno s kolegom radikalnim umjetnikom Günterom Brusom, Nitsch je šezdesetih godina bio ključni član bečkih akcionista, grupe avangardnih umjetnika koji su prakticirali brutalne umjetničke rituale. Oni su uključivale krv, fekalije i raspeća — često kao reakcija na ponovno buđenje austrijskog fašizma.
Svoju prvu akcijsku umjetnost austrijski enfant terrible, kako su ga često zvali, izvodi 18. studenog 1960. godine pod utjecajem enformela - slika više ne prikazuje ništa izvan nje same, već predstavlja čistu boju, izravnu gestu i zbijeno vrijeme. Njegova slika, ukratko, prikazuje "vizuelnu gramatiku radnji na površini slike".
No već krajem 50-ih Nitsch radi na ideji svog "Orgies Mysteries Theatre", predstavi temeljenoj na izvedbi koja predstavlja pokolje i vjerske žrtve. Pod utjecajem filozofije Nietzschea i Schopenhauera, grčke tragedije i ideje cjelokupnog umjetničkog djela koju je razvio Richard Wagner, osmislio je gigantsku dramu koja će trajati nekoliko dana. A kako bi se posvetio isključivo na ostvarenju te svoje ultimativne "šestodnevne predstave" Nitsch 1963. odustaje od slikarstva idućih dvadeset godina. U jednom od njegovih rituala sudjelovala je sredinom 70-ih i Marina Abramovič.
"Zahtijevam od svoje publike izravno osjetilno iskustvo. Predstava je imala direktive koje su im govorile da kušaju, pomirišu, gledaju, slušaju i dodiruju. Meso, utroba i voće dani su publici da ih dodirne i osjeti. Širili su se mirisi, palio tamjan i drugi materijali, tekućine poput krvi, goriva, octa, mlijeka, mokraće, benzina, terpentina, amonijaka, tople vode su se razlijevale po cijelom kazališnom prostoru. Sve je to dovelo do teatra orgija i misterija, koji je nadmašio jezik. Od sada su se pravi događaji koji se odvijaju u sadašnjosti trebali inscenirati", zapisao je Nitsch u svojoj biografiji.
Godine 1971. Nitsch od Katoličke crkve kupuje dvorac Prinzendorf u Donjoj Austriji, što mu je omogućilo da svoje ideje realizira u velikim akcijskim predstavama koje su uključivale čitave orkestre i zborove. Sve od tada živio je i radio u dvorcu kao i u Asolu u Italiji. Akcijskom slikarstvu vratio se početkom 1980-ih što je ujedno bio i njegov kritički odgovor na slikarstvo 'Novih divljih', koji su u to vrijeme dominirali umjetničkim tržištem.
U kolovozu 1998. realizirao je svoju 100. akciju koju je smatrao vrhuncem karijere. Bio je to monumentalni projekt, koji je nastajao gotovo 40 godina. a predstavljao je ponovno zamišljanje priče o nastanku.
Od recentnih izložbi posebno se izdvaja ona na Siciliji, 2015., na kojoj su bile izložene mrtve životinje na raspelima, što je dovelo do toga da su ga grupe za prava životinja optužile za bogohuljenje i poticanje na nasilje. Njegova supruga Rita Nitsch izjavila je tada za AFP "da je ova vrsta male gužve uvijek dio (njegova rada)... Ali kvaliteta je pobijedila polemiku."
Želim da svojim radom uzburkam publiku, sudionike mojih predstava", rekao je jednom umjetnik. "Želim ih uzbuditi senzualnim intenzitetom i donijeti im razumijevanje njihovog postojanja."
Nitsch je 2018. godine sudjelovao na izložbi "1914/1918 - Ne tada, ne sada, nikad" povodom 100. obljetnice završetka Prvog svjetskog rata, na kojoj je komad drveta "pretvorio" u simbolični mesarski blok prekriven krvlju kako bi podsjetio na brutalnost rata, a u ljeto 2021. na festivalu u Bayreuthu naslikao je scene za koncertnu verziju opere "Die Walküre"Richarda Wagnera.
Jedna Nitscheova izložba upravo je u tijeku u Veneciji na otoku Giudecca kao dio popratnih programa 59. Venecijanskog bijenala, a donosi njegovu 20. slikarsku akciju, koja je prvi put predstavljena u Beču 1987.
Inače, Nitsch su posvećena dva muzeja u Mistelbachu i Napulju dok u Beču djeluje zaklada koja nosi njegovo ime. Djela mu se nalaze u prestižnim međunarodnim muzejima i galerijama.