Na dvadesetu obljetnicu otkako nas je napustio jedan od najmaštovitijih hrvatskih slikara, grafičara te ambijentalnih umjetnika visoke moderne i postmoderne Miroslav Šutej, u galerijskom prostoru obitelji Bilić u Ksaverskoj 10, otvorena je izložba „Šutej – Počeci“. Riječ je o izboru od pedesetak od ukupno stotinjak najranijih radova u raznim tehnikama (tuš, ugljen, akril, akvarel, linorez, litografija), među kojima su i brojne pripremne skice za razne motive na biblijskom papiru formata A4.
U svojoj opsežnoj likovnoj monografiji „Miroslav Šutej: ciklus crteža iz obiteljskog dvorišta“, Tonko Maroević rano Šutejevo likovno stvaralaštvo označava kao dionicu koja ima „epohalno značenje“ i koja je „jezgra i zametak impresivne radne energije i imaginativne otvorenosti, premise vitalističkog i organičkog shvaćanja oblika“, a selekcijom radova kustosice Anite Ruso Brečić za izložbu „Šutej – Počeci“ pokušalo se obuhvatiti što više tehnika, izričaja i motiva.
„Miroslav Šutej nije bio samo slikar. Bio je inovator, istraživač forme, majstor pokreta i iluzije. Njegov opus je neodvojiv od suvremene hrvatske umjetnosti – ali i šire – jer je Šutej bio umjetnik koji je uvijek išao ‘ispred svog vremena‘. Njegovi radovi nisu tražili pasivnog promatrača; oni su izazivali percepciju, pozivali na interakciju i pomicali granice između slike i prostora. Šutej je uveo optičku umjetnost u hrvatski kontekst kad su takve tendencije tek uzimale maha na svjetskoj sceni. Bio je pionir u korištenju novih materijala i tehnologija, autor, rekli bismo pomaknutih i originalnih grafičkih kompozicija, i jedan od rijetkih hrvatskih umjetnika koji je dosljedno povezivao umjetnost s vizualnim identitetom. Znamo ga kao dizajnera pojedinih novčanica hrvatskih kuna, dizajnera hrvatskog grba i zastave, ali i dizajnera prvog dresa Vatrenih. Njegov utjecaj nije ograničen samo na galerijski prostor. Šutej je oblikovao način na koji gledamo i doživljavamo vizualnu kulturu. Njegova djela nalazimo u zbirkama najvažnijih svjetskih muzeja, ali ono što nas danas posebno veseli jest što ih možemo ponovno doživjeti ovdje, uživo, u ovom prostoru i to one radove s kojima je počeo svoj umjetnički put“ istaknula je kustosica Anita Ruso Brečić.
Šutejeva rana djela izražene su gestualnosti i kolorita. Dok postupcima redukcije lik svodi na siluetu, postupcima umnožavanja geometrijskih elemenata pozadine postiže minucioznost ručnog rada. Referentni okvir u koji se postavljaju radovi s ove izložbe pronalazi se u estetici art bruta, koja figuraciju tumači po principu poznakovljenja određenih simbola s jasnim arhetipskim značenjima. Oblici koji pritom nastaju začudni su rezultat dječje zaigranosti umjetnika. Neki su od njih neobični spojevi ljudi i životinja proizašli iz fantazmagoričnog bestijarija kojim su napučeni portali srednjovjekovnih katedrala. Svakako treba istaknuti jedno djelo iz ciklusa iz obiteljskog dvorišta. Riječ je o skici za djelo Pijetao-ruka koji je Šutej izveo u temperi i akvarelu, 1958. godine, dok je skica na biblijskom papiru vrlo detaljno izrađena rapidografom.
Izložbu možete razgledati do 30. lipnja, od 16 do 20 sati u galerijskom prostoru Bilić, Ksaverska cesta 10.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....