PREGLED INDUSTRIJE

Hrvatski gejming studiji 2021. uprihodovali pola milijarde kuna: ‘Možemo biti poluga domaće ekonomije‘

Aleksandar Gavrilović

 Zeljko Puhovski/Cropix
Gavrilović je rekao i da je 2021. godine u hrvatskih studijima za razvoj videoigara radilo više od 500 ljudi

"Industrija videoigara može biti jedna od poluga hrvatske ekonomije. Industrija je super jer zapošljava visokoobrazovane osobe poput inženjera, ali i one koji se bave suficitarnim zanimanjima kao što su pisanje, crtanje i prevoditeljstvo. U njoj se zapošljavaju oni koji bi se prema staromodnom gledanju na tržište rada mogli okarakterizirati kao nezapošljivi. Obično roditelji djeci govore da ne idu u umjetnike, međutim ispada da umjetnici jako dobro zarađuju", rekao je u srijedu na predstavljanju dijela studije o stanju hrvatske industrije videoigara Aleksandar Gavrilović, tajnik Klastera hrvatskih proizvođača videoigara (CGDA) te direktor i suvlasnik studija za razvoj ​videoigara Gamechuck.

Studija pokriva period od 2019. do danas, odnosno 2022. godine, a donosi informacije o tome koliko se hrvatskih tvrtki bavi proizvodnjom videoigara, kakvi su im prihodi te s kakvim se izazovima industrija suočava.

Gavrilović je tako otkrio da su godišnji prihodi deset najvećih hrvatskih firmi koje rade videoigre od 2019. godine do 2021. skočili skoro dvostruko. Ti su studiji 2019. uprihodovali 274 milijuna kuna, prihodi su im 2020. iznosili čak 550 milijuna kuna, poglavito zbog akvizicije Nanobita od strane švedske grupacije Stillfront te Croteama od strane izdavačke kuće Devolver Digital, a prošle su godine uprihodovali 446 milijuna.

"Uzmu li se u obzir podaci o godišnjem rastu te podaci o rastu prije 2019. godine, rast hrvatske gejming industrije još je uvijek na nekoj eksponencijalnoj krivulji. Čini se da ćemo od 2022. nadalje ući u godine u kojima će prihodi deset najvećih domaćih studija biti veći od pola milijarde kuna. Kada bismo im pribrojili prihode i ostalih studija, onda su oni već sada veći od 500 milijuna kuna", rekao je Gavrilović.

image

Aleksandar Gavrilović, Damir Đurović iz Reboota, Marijana Zagorac iz A1, Dubravka Štefanac Vinovrski iz A1

Zeljko Puhovski/Cropix

Tajnik CGDA rekao je da je hrvatska gejming industrija vjerojatno najbrže rastuća grana domaćeg IT sektora. "Ako pogledate hrvatske izvoznike softvera, među 10 najuspješnijih uvijek se nađu dvije gejming tvrtke", dodao je.

Gavrilović je rekao da se trenutno ne može precizno reći koliko se tvrtki bavi razvojem videoigara, ali da ih ima oko 70. Dodao je i da u Hrvatskoj trenutno djeluje oko 70 gejming startupa.

Tajnik CGDA rekao je da su studijima poslali i anketne upitnike koji su sadržavali pitanja koja se tiču kadrovskih pitanja. Pedeset posto studija koji su sudjelovali u anketi reklo je da aktivno traže programere, 25 posto ih traži gotovo sve vrste vizualnih umjetnika, a 24 posto dizajnere igara. Programere i umjetnike još i uspiju pronaći na hrvatskom tržištu, no dizajnere igara još uvijek moraju uvoziti.

Gavrilović je istaknuo da se na školovanju toga kadra radi te da se priprema interdisciplinarni sveučilišni diplomski studij dizajna i razvoja videoigara. Studentima će se u sklopu istog nuditi četiri smjera - dizajner videoigara, vizualni umjetnik videoigara, programer videoigara i producent videoigara. Tajnik CGDA je dodao da se u Tehničkoj školi Sisak i Srednjoj školi Novska može upisati smjer "tehničar za razvoj videoigara" te da se znanja iz rada na videoigrama mogu steći i u Inkubatoru Pismo u Novskoj.

Gavrilović je rekao i da je 2021. godine u hrvatskih studijima za razvoj videoigara radilo više od 500 ljudi, ali i da se broj angažiranih u njima popne na 1000 ako se stalno zaposlenima pribroje honorarni radnici koji se angažiraju prema potrebi. Kako sada stvari stoji, više od pola zaposlenih u hrvatskoj gejming industriji su inženjeri, a drugu polovicu čine ostala zanimanja. Gavrilović je dodao da je gejming sektor privlačan mladima.

image

Aleksandar Gavrilović, Damir Đurović iz Reboota, Marijana Zagorac iz A1, Dubravka Štefanac Vinovrski iz A1

Zeljko Puhovski/Cropix

Na predstavljanju je rečeno da se igre koje rade hrvatski studiji najviše igraju u Sjedinjenim Američkim Državama, Kini i Europi.

Gavrilović je rekao da izostanak dogovora između SAD-a i Hrvatske po pitanju dvostrukog oporezivanja još uvijek muči hrvatske studije za razvoj videoigara te da će im puno znači kada se on u konačnici postigne.

Uz kadrovske probleme, Gavrilović je kao jedan od najvećih problema koji mori hrvatsku gejming industriju istaknuo financiranje, odnosno pronalazak sredstava koji će studijima omogućiti izradu prototipa koji se potom može pokazivati potencijalnim investitorima. Istaknuto je da je Hrvatski audiovizualni centar ove godine za razvoj i proizvodnju videoigara odvojio 1,5 milijuna kuna.

Nakon dvije godine, u Dubrovniku će se ponovno održati gejming konferencija Reboot Develop Blue. "Od 29. rujna do 1. listopada u Dubrovniku okupit ćemo ponajbolje stručnjake developerske scene hrvatske i šire, 175 govornika tijekom tri dana i na devet paralelnih pozornica. Ulaskom u svoje sedmo izdanje, konferencija se već promaknula u jedinstven i vrhunski događaj industrije videoigara u Europi te jedan od najvećih događanja u industriji igara diljem svijeta", rekao je Damir Đurović, suosnivač i direktor tvrtke Reboot.

Đurović je rekao i da Reboot trenutno radi i na povratku sajma Reboot InfoGamer powered by A1, ali da trenutno ne može reći kada će se održati. Potvrdio je, međutim, da će se sajam definitivno ponovno održati.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. rujan 2022 07:21