U ovom filmu s Natalie Portman i Judeom Lawom kao glazbena podloga svira pjesma koju je Tajči pjevala na Eurosongu u Zagrebu

Brady Corbet najprije se afirmirao kao glumac, gledali smo ga u kultnim filmovima "Trinaest", "Funny Games", "Tajanstvena koža", "Melankolija" i mnogim drugima, ali valjda mu je dojadilo da vječito igra sporedne uloge, pa se okušao u režiji i to s popriličnim uspjehom. Njegov prvijenac "Djetinjstvo jednog vođe" (2015), inspiriran pripovijetkom Jean-Paula Sartrea iz zbirke "Zid", dobio je nagradu "Luigi de Laurentiis" u Veneciji, proglašen je i najboljim debijem, a kritičari su mu dodijelili nagradu FIPRESCI. Drugi cjelovečernji film "Vox Lux" (2018) s Natalie Portman i Judeom Lawom u glavnim ulogama, obišao je mnoštvo festivala, natjecao se i za Zlatni propeler Motovuna, no pun pogodak postigao je tek prošlogodišnjim "Brutalistom", nominiranim za deset Oscara, od kojih Corbet nije potvrdio ni jedan, no njegovi su ih suradnici dobili tri. Zanimljivo, jedan od nagrađenih bio je skladatelj Daniel Blumberg, dobio je Oscara za najbolju originalnu glazbu, no da su prilike htjele, nagrađen bi bio njegov dotadašnji stalni suradnik, hvaljeni glazbenik Scott Walker, koji mu je skladao teme za oba prva filma, pa tako i za "Vox Lux". Walker je, nažalost, umro 2019. i tako je prisilno veza s Corbetom prekinuta.

"Vox Lux" je neobično ostvarenje, njezina je junakinja školarka Celeste (u početku je glumi Raffey Cassidy, a u zrelim godinama Natalie Portman; Cassidy međutim i dalje ostaje u filmu jer preuzima ulogu njezine kćeri Albertine), u njezin razred na Staten Islandu upao je naoružani učenik, najprije je ubio učiteljicu, a zatim je nastavio pucati po svojim donedavnim razrednim kolegama. Iako teško povrijeđena, Celeste je preživjela masakr i postupno se oporavlja uz pomoć sestre Eleanor (Stacy Martin redovno nastupa u Corbetovim filmovima), pa razvija i glazbenu karijeru. Dobiva i menadžera (Law), no s vremenom postaje umišljena i terorizira sve oko sebe, kako sestru tako i vlastitu kćer. Spotovi za njezine pjesme prilično su spektakularni, tako u jednom ona nastupa sa glazbenicima u trikou koji na licu imaju srebrne maske. Tko bi pomislio da će upravo te maske inspirirati teroriste, koji negdje na Braču, u vrijeme ljetne sezone, odluče izrešetati tamošnje kupače. Scena se ponavlja još jednom kasnije, no ovaj put dobro čujemo da je glazbena podloga tom masakru pjesma "Hajde da ludujemo", koju je Tajči pjevala na Eurosongu 1990. godine u Zagrebu (zato što je zadarska grupa "Riva" pobijedila 1989. u Lausannei, pa je bilo logično da se naredna manifestacija odigra u hrvatskom glavnom gradu), što je zbilja nevjerojatno. Ne samo da su stihovi Alke Vuice odjednom dobili pravo, uistinu subverzivno značenje, nego se pokazalo da je pjesmica koju je otpjevala Tajči odjednom postala dugovječna, kad je koriste u filmu iz 2018. Kako su se baš nje sjetili i je li ju Scott Walker osobno odabrao? Tko bi znao, a jedino je moguće objašnjenje da je u ekipi bilo puno glazbenih suradnika sa slavenskim prezimenima, pa se netko valjda sjetio Tajči i "Hajde da ludujemo". Pretpostaviti da je Walker pažljivo pratio Eurovision Song Contest i upamtio što se sviralo 1990., nije baš vjerojatno. Čudno je jedino kako se Corbet iznenada sjetio Hrvatske i bračke obale, kad mu je trebala lokacija za teroristički ispad, no to je enigma koju bi nam eventualno pomogao riješiti netko tko je radio na filmu, što je na žalost malo vjerojatno. U "Vox Lux" to je tek poveznica s mladim danima glavne junakinje, koja poslije dobije neugodan obrat, jer su tabloidi zainteresirani za tu koincidenciju, ali je Celeste tada već suviše prekaljena da bi je tako nešto moglo uznemiriti.