Magazin za kulturu- M od sada je dostupan i putem Hanza Media webshopa . Jednostavno, brzo i praktično, naručite svoj omiljeni magazin i preuzmite u odabranom paketomatu.
Došli su oni dani u godini kad Zagrebački velesajam postaje središnji punkt svih koji vole knjigu i kad svi koji o ljubiteljima knjiga misle kao izumirućoj vrsti dobivaju najočitiji dokaz da nisu u pravu, jer šest dana Interlibera i cjelodnevne gužve među štandovima najbolje svjedoče o statusu knjige među onima zbog kojih i postoji – čitateljima.
Profili kupaca su različiti, od školaraca koji dolaze organizirano autobusima do pasioniranih tragača za određenim knjigama, koje su im "oduvijek falile", od roditelja koji dolaze s djecom do – čini mi se da su takvi najčešći – posjetitelja s listom noviteta u džepu (ili, češće, na mobitelu) koji su sa strane pomalo čuvali novac za tih šest dana šetnje među štandovima i koji ciljaju na nove naslove omiljenih autora ili, pak, onih o kojima se priča, a možda i nekih koji bi mogli poslužiti kao idealan poklon...
Jutarnji list, koji ima dugu tradiciju raznih specijalnih izdanja vezanih uz književnost, umjetnost, film..., ove jeseni odlučio je u povodu Interlibera prirediti veliki magazin posvećen knjigama i njihovim autorima. Ujedno je to svojevrsni nastavak magazina za kulturu M, koji je ovog ljeta izazvao izvanserijski interes i našao put do mnogih koji kulturu prate, stvaraju ili sudjeluju odnosno uživaju u njoj.
Na čak 212 stranica magazin M posvećen Interliberu, a s čije vas naslovnice gledaju magične oči ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za književnost Lászla Krasznahorkaija, donosi niz tekstova renomiranih pisaca, kritičara i esejista o najrazličitijim temama.
Pod zajedničkim naslovom “Izvučeno iz sjećanja...” šestero autora bavi se knjigama odnosno filmovima koji su im u najranijoj mladosti značili prekretnicu odnosno ostavili im trajni emotivni pečat. Tako Slavenka Drakulić ponovo otkriva knjigu “Karik i Valja”, ali i tragičnu sudbinu njenog autora, Alojz Majetić govori o tome kako su ga zarobile priče o Šeherezadi i Alibabi. Ratko Cvetnić donosi dvije “studije slučaja” o preranom susretu djeteta s knjigama, a naš filmski kritičar Nenad Polimac, baveći se znamenitom trilogijom Michelangela Antonionija, čiji su likovi bogatašice, pisac, prevoditeljica... prisjeća se kako su mu ti filmovi značili prozor u svijet. Julijana Adamović rekreira epizodu iz djetinjstva kad je do iznova i uvijek iznova čitala jednu knjigu Karla Ewalda, a na samom kraju Evelina Rudan, što je i svojevrstan akcent čitavog magazina, piše o svojoj učiteljici i knjizi koja je znala kako se zapravo pričaju priče.
U ekskluzivnim intervjuima današnje svjetske književne zvijezde Elizabeth Strout, s kojom je razgovarala Pavica Knezović Belan, te Paul Lynch, s kojim je razgovor vodila Lana Ribarić, koji je i specijalni gost ovogodišnjeg Interlibera, govore o svojim novim romanima, ali i svijetu kakav je danas, a nekoliko pisaca – Tisja Kljaković Braić, Sanja Polak, Sanja Baković i Robert Međurečan – uvelo nas je u svoje biblioteke otkrivajući nam ne samo koliko knjiga imaju, nego i po kojem kriteriju jedne naslove zadržavaju, a druge ne, te koju bi knjigu najradije imali, a nemaju je.
Jurica Pavičić prvi put otkriva tajne svoje radionice uspješnih krimića, od toga kako dolazi do ideje i slaže radnju koja će čitaoce navesti da ih ne ispuštaju iz ruku, do toga da mu brojni realistički detalji zbog kojih su njegovi romani i neka vrsta društvene freske.
Jadranka Pintarić analizira je li nas nakon dvadeset godina vladavine autofikcije taj žanr – koji je dodjelom Nobelove nagrade Annie Ernaux dobio i priznanje “s najvišeg mjesta” – možda malo i zamorio, istražujući gdje su uopće začeci tog žanra, koje je polemike izazivao i koji su teoretičari najpreciznije definirali o čemu je tu zapravo riječ.
Antikvar Daniel Glavan, u velikoj reportaži Filipa Pavića, uvodi nas u svijet potrage za skupim, raritetnim primjercima koji postižu vrtoglave cijene, među kojima su prije svih inkunabule, prve tiskane knjige, koje su predmet živog interesa kolekcionara, ali i istraživača.
Tanja Mravak donosi novu, neočekivanu perspektivu na “prvog autora planinarske književnosti” Francesca Petrarcu, koji je o svom usponu na Mont Ventoux ostavio iscrpan zapis.
Karmela Devčić otkriva kako je upravo zbog planinarenja otkrila svijet audioknjiga. Jer, puneći naprtnjaču za velike nadmorske visine mora paziti na svaki gram i u njoj za knjige i nema mjesta.
Autor ovog teksta, pak, obišao je kuće gdje su živjeli velikani pisane riječi, kao što su Vesna Parun, Michel Tournier, Carl Gustav Jung...
Ovaj interliberski magazin Jutarnjeg donosi i odlomke iz upravo objavljenih knjiga, autobiografije Ala Pacina “Sonny Boy”, koji piše o svojoj ljubavnoj vezi s Diane Keaton, te ključni esej iz megahita “Anksiozna generacija” svjetski slavnog filozofa Jonathana Haidta o pogubnim posljedicama tehnologije na tzv. generaciju Z.
Ipak, srce našeg magazina je dossier o ovogodišnjem laureatu Nobelove nagrade za književnost: njegov hrvatski prijatelj i pratitelj na putovanjima Petar Milat svjedoči kako se družio s hvaljenim “majstorom apokalipse”, Nenad Rizvanović piše vodič kroz svih deset prijevoda Lászla Krasznahorkaija, a njegova hrvatska nakladnica otkriva našoj novinarki Željki Godeč kako je svojedobno odlučila izdavati baš romane tog mađarskog književnog maga, u vrijeme kad su za njega znali samo najupućeniji.
No to nije sve: magazin na kraju ima i jedinstveni “bonus track”: dosad najveći pregled noviteta – njih gotovo 400 – koje izdavači nude na svojim štandovima, uz precizan vodič kroz popuste, pritom raspodijeljen, radi lakše preglednosti, po skupinama, od književnosti, publicistike, povijesti, biografije, preko knjiga za djecu i stripova, do novih naslova iz područja zdravlja, selfhelpa, putovanja, kuhanja..., a sve možete pronaći i na ovoj stranici.
U nastanku ovog magazina sudjelovali su i brojni fotografi Cropixa – Neja Markičević, Boris Kovačev, Marko Todorov, Nikola Brboleža, Ivana Grgić, Vedran Peteh i Darko Tomaš – koji su snimanja za magazin shvatili kao specijalan zadatak i svojim angažmanom pridonijeli da sve djeluje znatno raskošnije.
Posebna dimenzija magazina Jutarnjeg lista u povodu Interlibera njegova je grafička, vizualna strana, njegov moderni prijelom i slog koji omogućuje neometano čitanje i onima koji zbog godina ne vole sitna slova, tzv. “mravce”. Za taj savršen spoj zaslužni su njegov art direktor Tomislav Botić te grafički urednik Boris Igrec, koji igraju nezanemarivu ulogu u eventualnoj odluci njegovih čitatelja da, za razliku od drugih novina koje prije ili poslije završe u plavim kontejnerima, ovo dragocjeno izdanje ipak sačuvaju kao nešto što vrijedi trajno imati.
Magazin za kulturu- M od sada je dostupan i putem Hanza Media webshopa .
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....