Dolazak Phillipea Claudela u Zagreb, u nas puno prevođenog francuskog romanopisca, poznatog scenariste i redatelja, uvijek pobuđuje pozornost.
Ovaj put Claudel je u Hrvatskoj zato što studenti francuskog jezika sa zagrebačkog i zadarskog sveučilišta po prvi put sudjeluju u izboru za nagradu Goncourt.
Jer, Claudel je i član Akademije Goncourt, među malobrojnima je koje se može izbrojati točno na prste obje ruke koji imaju zadnju riječ oko toga tko će dobiti tu najstariju i najprestižniju književnu nagradu u Francuskoj i na francuskom govornom području. Goncourt od 1903. dodjeljuju autorici ili autoru najboljeg romana na francuskom jeziku objavljena u Francuskoj tijekom godine.
Naslonjač i pribor za jelo
Članom Akademije postaje tako da novu osobu predloži netko od članova te da ostali članovi Akademije podrže taj izbor. "Svako dobiva svoj naslonjač i pribor za jelo, sastajemo se jednom mjesečno, u restoranu, uvijek na istom mjestu, na priboru za jelo ugravirano je naše ime kao i ime onoga koji nam je prethodio. Ne možete se kandidirati već vas nazovu i kažu: 'Dobar dan, voljeli bismo da nam se pridružite.' Ja sam dobio poziv jedan dan dok sam prao suđe. Nazvao me tadašnji glavni tajnik Akademije. Bilo je to 2012.", pripovijeda Claudel.
Kriteriji za izbor u Akademiju traže da je potencijalni član afirmirano ime i radu posvećena osoba, članstvo traži puno vremena za čitanje, rad se ne honorira.
"Da biste bili član ne možete biti u sukobu interesa, tj. ne možete biti u vezi s nekim tko može imati financijsku korist od nagrade, primjerice zabranjeno je biti član Akademije i raditi u nekoj izdavačkoj kući.", dalje objašnjava Claudel.
Od 1998. godine zemlje koje to žele mogu organizirati svoj Izbor Nagrade Goncourt tako da se pridruže inicijativi "Međunarodni izbori Goncourt" pod okriljem Akademije Goncourt. O Izboru Goncourt dotične zemlje odlučuju studenti francuskog jezika, čitaju romane koji su bili u finalu lanjske Nagrade Goncourt, a lokalni partner nakladnik, u hrvatskom slučaju izdavačka kuća Fraktura, obvezuje se objaviti pobjednika u prijevodu na jezik te zemlje. Trenutačno u Izboru Nagrade Goncourt sudjeluje 29 zemalja.
Senegalski pisac
Hrvatski studenti birali su među četiri romana, najboljim su proglasili "La plus secrète mémoire des hommes" senegalskog autora Mohameda Mbougara Sarra, roman koji je lani i nagrađen Goncourtom.
Mohamed Mbougar Sarr rođen je u Dakaru, 1990., u Francusku seli na studij, kao devetnaestogodišnjak. Od 2015. piše intenzivno i objavljuje frekventno, do sad su mu izašla četiri romana. U svima njima tematizira Afriku, Senegal, Mali ili sudbinu afričkih emigranata po Europi.
Radnja nagrađenog romana prati mladog pisca, Senegalca, koji živi u Parizu i traga za tajnovitim senegalskim piscem koji je prije 80 godina napisao roman kojega su slavili kao prvo autentično djelo nekog afričkog autora.
"Ovo je prva godina kad se tako puno inozemnih izbora za Goncourt složilo s izborom Akademije, uključujući evo i vaš, hrvatski. Jer, vrlo često su izbori različiti, ali ove godine smo gotovo jednoglasni, Mohamed Mbougara Sarra dobio je veoma veliki broj glasova. Mislim da će taj mladić biti dirnut kad sazna da je dobio još jednu nagradu, da je pobjednik i hrvatskog izbora nagrade Goncourt. Vaš sam izbor gotovo pa mogao i pogoditi, jer sam osjetio nešto jači entuzijazam dok ste predstavljali njegovu knjigu među ostalim knjigama.", kazao je Claudel hrvatskim studentima francuskog.
Tijekom četiri mjeseca trideset studenata francuskog jezika i književnosti sa zagrebačkom i zadarskog sveučilišta čitalo je i s profesorima raspravljalo o četiri romana iz užeg izbora za Goncourt 2021.: "Le Voyage dans l'Est" Christine Angot (Flammarion), Enfant de Salaud" Sorja Chalandona (Grasset), "Milwaukee Blues" Louis-Philippea Dalemberta (Sabine Wespieser) i "La plus secrète mémoire des hommes" Mohameda Mbougara Sarra (Philippe Rey).
Goncourt kao loš usud
Claudel je studentima i okupljenima u knjižari Fraktura ispričao još ponešto detalja o radu Akademije Goncourt. Svakog svibnja obaveza im je početi intenzivno čitati djela aktualne književne produkcije na francuskom. "Razmjenjujemo mišljenja cijelo ljeto, mailom, telefonom, radimo bilješke, komuniciramo puno. Početkom rujna iznosimo svoje preferencije, dajemo svoje popise. Nakon toga se romani koji dobiju najviše bodova nađu na prvoj listi. Mjesec dana poslije suzimo listu na oko osam naslova, tjedan dana kasnije imamo četiri naslova.", opisuje praksu Akademije Philippe Claudel napominjući da je vidljivost koju donosi Goncourt ogromna, tolika da autoru nužno mijenja život.
"Jer dobiti Goncourt može biti divno, ali može značiti i kraj pisanja za nekog autora. Bilo je i takvih književnika koji nakon što su dobili Goncourt nikada više nisu pisali, držali su da im je Goncourt uništio život."
Prije više od dvadeset godina prva se u izbor za inozemni Goncourt uključila Poljska. "Oni su, uz našu pomoć, pokrenuli prvi inozemni izbor Goncourt. To smo vezali za ono što imamo u Francuskoj, a to je Goncourt gimnazijalaca koji postoji već tridesetak godina. Naime, francuski su profesori još davno u želji da potaknu učenike da više čitaju kontaktirali Akademiju Goncorut, predložili su da se i gimnazijalci nekako uključe u izbor nagrade. U cijeloj Francuskoj oko 2000 učenika čita sve knjige iz prvog kruga izbora. Sredinom studenog oni dodjeljuju svoju nagradu, odnosno izabiru svog laureata. Svaki razred razgovara, raspravlja, napravi svoj izbor, susreću se s učenicima iz drugih regija, nakon toga izaslanici iz raznih regija glasuju i jedan roman dobije nagradu gimnazijalaca.
To je druga po važnosti nagrada, autor koji je dobije ima priliku da njegovo djelo odjednom u prodaji dosegne velike brojke, čak se nekad prodaje bolje negoli roman koji dobije Goncourt. Cilj je potaknuti na mlade ljude da čitaju i senzibilizirati ih na francusku književnost.", kaže Phillipe Claudel.