U nastavku donosimo:
- mahābhārata kao matrica za novi roman Salman Rushdieja i njezine odjeke u suvremenosti
- fokus na Pampu Kampanu: put od božanskog dara do cijene dugovječnosti
- moć i granice ženskih likova u viziji koja zapinje o ukorijenjeni patrijarhat
- sekularizam naspram fanatizma: niti koje autor provlači kroz političke i vjerske sukobe
- iskustva čitanja i stavovi o Rushdijevu opusu, uz povratak motivima Indije i mita
Uza sve dobrobiti čitanja, poput razvoja mašte i sposobnosti za apstraktno mišljenje, obogaćivanja rječnika, jačanja koncentracije i perceptivnosti, lakoće prosuđivanja itd., ne postajemo bolje osobe samim činom upijanja teksta. Čitanje nas ne može učiniti dobrima ako to već nismo bili. Barem ne u moralom pogledu jer, kako je ustvrdio Clive James: "Ljudi ne postaju moralni zbog čitanja, oni u štivo unose vlastiti moral." Zlice ne postaju dobrice zato što su pročitale neko djelo o posljedicama nanošenja zla drugima. Naprotiv.
Mahabharata je odličan primjer: drevni indijski ep, nastao prije oko dvije tisuće godina (autorstvo se pripisuje mudracu Vjasi), bio je i ostao najpopularnije i najcitiranije književno djelo potkontinenta, prenosilo se usmenom predajom u skraćenom o...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....