Nakon brojnih javnih kritika, gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić najavila je, piše Novi list, da bi se" izmjena odluke o zakupu gradskih poslovnih prostora mogla naći na Gradskom vijeću na sjednici u veljači kako bi se riječkim knjižarima izašlo u susret kada je riječ o plaćanju zakupnine koja bi se vratila na subvencioniranu cijenu, ali po novim pravilima".
"Riječke knjižare imat će 50 posto manju zakupninu kao što je to bio slučaj od 2012. godine, ali na način da to bude dio odluke, a ne da se svake godine donosi odluka o produžetku subvencija. Nadamo se da će čim prije stvoriti uvjeti za izmjene odluke jer to ne zahtijeva puno vremena. Bilo bi optimalno da se izmjene prihvate krajem veljače, a najkasnije u ožujku ove godine. Što se tiče cjelovite izmjene politika upravljanja gradskim poslovnim prostorima, otvorio se cijeli niz pitanja i potrebna je cjelovita analiza. Za to će nam trebati više vremena", poručila je, među ostalim, gradonačelnica čija je odluka o poskupljenju zakupnine riječkim knjižarama dokinula gradsku odluku iz 2012. godine, kojom im je zakupnina umanjena za 50%.
Kako smo pisali, "odluka riječke gradske vlasti da od 1. siječnja 2026. ukine mjeru povlaštenog najma za knjižare, kojima je do sada zakup poslovnih prostora bio umanjen za 50 posto, predstavlja jedan od najozbiljnijih rezova u kulturnu infrastrukturu grada posljednjih godina. Povlašteni najam do sada je imalo šest knjižara: V.B.Z., Znanje, dvije Školske knjige, Edit, Naklada Val i Verbum, a zahvaljujući tome Rijeka je ostala jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj s velikim brojem knjižara u svojem strogom centru".
Odluka nove gradonačelnice naišla je na kritike nekih knjižara, a tim povodom javno su se oglasili i riječki autori Igor Beleš, Franka Blažić, Željka Horvat Čeč, Davor Mandić, Dunja Matić, Doris Pandžić, Kristina Posilović, Eva Simčić, Vlado Simčić Vava, Dora Šustić, Tea Tulić i Zoran Žmirić.
Umanjenje zakupa nije bilo zakonito i oštetilo je gradski proračun, tvrdila je Rinčić, čiju je odluku u otvorenom pismu adresirao redatelj Rajko Grlić.
"Gradonačelnici Rijeke, gospođi Ivi Rinčić
Sa zakašnjenjem sam u novinama pročitao da Vaša uprava namjerava dvostruko povećati najamnine knjižarama u Rijeci, što manje-više za mnoge od njih znači stavljanje ključa u bravu.
Nakon pisma koje su Vam uputili riječki književnici odgovorili ste vrlo pitijskim rječnikom pokušavajući ih smiriti ali zapravo ničim pokazati da će ta odluka zaista biti i ukinuta.
Zato Vas želim još jednom podsjetiti da Rijeka je jedan od rijetkih, ako ne i jedini grad u Hrvatskoj koja ima potreban broj knjižara na broj stanovnika. Drugdje su one, sličnim odlukama vlasti, uglavnom HDZ-ove, kao i ovom Vaše uprave, zatvorene.
Kao netko tko je počasni doktor riječkog sveučilišta, čest gost Art Kina i tribina u knjižari – antikvarijatu Ex Libris, kao netko kome je Rijeka izuzetno draga kao rijetki otok normalnosti i kulture u Hrvatskoj, molim Vas da u potpunosti, bez budžetskih alibija, odustanete od tog kulturocida jer ćete njime gradu nanijeti nepopravljivu štetu", stoji u pismu.
U javnu raspravu s gradonačelnicom ušao je i književnik Miljenko Jergović, koji joj je na temu knjižara poručio da prethodna vlast "možda ništa nije valjala", ali je "znala čemu služe knjižare u središtu grada".
Otvoreno pismo, naslovljeno ‘Ako ne znaš što je bilo, nek ti kaže Split‘, poslali su i splitski pisci Edi Matić, Ivica Ivanišević, Tanja Mravak, Boris Dežulović, Damir Pilić, Jasen Boko, Zvjezdana Čagalj, Nataša Jukić, Ivica Sorić, Boba Đuderija, Jurica Pavičić, Marina Vujčić, Bartul Vlahović, Miro Morović i Ante Tomić.
‘Mi, splitski književnici i književnice, bili smo svjedoci procesa u kojem su zbog visokih cijena najmova iz centra Splita nestajale knjižare, mali obrti i stanari, pretvarajući živi grad u grad duhova. U nadi da Rijeka neće potonuti u sličan mrak, podržavamo apel riječkih kolega‘, napisali su.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....